Prvih pet dana na burzi: Span vs. ING-GRAD vs. Žito vs. Tokić

Tri javne ponude novih dionica u godinu dana za tradicionalno uspavano hrvatsko tržište svakako su odlična stvar. Uz pojačano izdavanje korporativnih obveznica u posljednje dvije godine čini se kako je domaće tržište kapitala malo živnulo.

U procesu javne ponude i izlistavanja dionice na burzi najveći dio posla gotov je prije početka trgovanja. S prvim danima na burzi dolazi uzbuđenje, a oni mogu otkriti još koješta i o kompaniji i o tržištu.

Usporedili smo kretanje cijena i promete ostvarene dionicama tvrtki koje su u posljednje četiri godine izašle na burzu: ovogodišnje laureate ING-GRAD, Žito i najnoviju Tokić grupu, te Span koji se na taj korak odlučio još 2021. godine. Prvi dan trgovanja dionicama Tokić grupe bio je prošli četvrtak, a pad cijene u odnosu na cijenu iz javne ponude razočarao je mnoge koji se ponadali kako će dionica uzletjeti i kako će zaraditi u kratkom roku.

Takav pad prvih dana trgovanja ne mora nužno biti loša vijest. Naravno, sve ovisi o tome jesu li investitori računali na brzopoteznu zaradu ili su ulagači na dulji rok. U slučaju onih koji su željeli brzo zaraditi, izlistavanje Tokić grupe moglo bi biti nalik na privremeni kvar zbog kojeg će ovih dana morati u trgovinu s autodijelovima.

Izravna usporedba brojki pokazuje kako je od spomenute četiri kompanije "najuspješniji" izlazak na burzu imao Span. Prvog dana dionica im je uzletjela 19 posto, a i petog dana i dalje je bila 15 posto iznad cijene iz javne ponude. ING-GRAD i Žito imali su nešto niže i gotovo podjednake rezultate, a Tokić grupa je bila jedina čija je dionica u prvim danima trgovanja potonula, mada je u srijedu došlo do vrlo blagog oporavka.

Prometi ostvareni dionicama daju još ponešto informacija, ali oni ovise i o samim cijenama i raspoloženju tržišta. Općenito, rast cijene dionice nakon izlistavanja će poticati trgovinu, ali niti to ne mora biti pravilo kao što je kod nas pokazala dionica ING-GRAD-a. Petog dana nakon izlistavanja cijena joj je i dalje bila viša nego prvog, ali je promet bio tek 2 posto onog ostvarenog prvog dana.

Izlazak Spana na burzu proglasili smo najuspješnijim pod navodnicima zato jer je rast nove dionice nakon izlistavanja zapravo dvosjekli mač. S jedne strane kompanija automatski dobiva na popularnosti, a njena dionica imidž atraktivne vrijednosnice na kojoj se može zaraditi.

Na cijenu dionice na burzi nakon izlistavanja utječe mnogo faktora | Bloomberg Mercury

 

No s druge strane, to može ostaviti gorak okus jer je za izdavača znak da je kroz javnu ponudu mogao prikupiti i više novca pošto je tržište očito za dionice spremno platiti više. Iz te perspektive, pad dionice nakon izlistavanja je zapravo dobra vijest za izdavača, mada ne godi egu, jer je kompanija očito uspjela kroz ponudu prikupiti maksimalan iznos koji je u tom trenutku bio moguć.

Na smjer i dinamiku cijene dionice na tržištu utječe mnogo faktora. Reakcija tržišta ovisi o puno toga i jedna te ista kompanija bi na početku godine mogla prikupiti jedan iznos, a par mjeseci kasnije neki drugi samo zato jer su se okolnosti na tržištu promijenile.

Trenutak odluke

Trenutak u kojem se ide u javnu ponudu stoga je poprilično važan. Brojni su primjeri kompanija koje najave javnu ponudu i izlazak na burzu pa onda to odgađaju godinama jer se mijenja situacija na tržištu, ili se mijenaju okolnosti u samoj kompaniji.

Čak su i iskustva nekih domaćih kompanija koje su posljednjih mjeseci izlistale dionice slična jer su se na izlazak na tržište kapitala odlučili još prije nekoliko godina, ali su čekali povoljan trenutak. U tome je javna ponuda dionica Spana bila posebno hrabra odluka jer u rujnu 2021. godine, na početku postpandemijskog razdoblja, ekonomija nije ulijevala previše povjerenja.

Opet, upravo u situaciji kad postoji manjak prilika za ulaganje svaka takva ponuda može prikupiti i više interesa nego što bi to bilo inače. Raspoloživog novca bilo je i tada, samo su makrookolnosti i perspektiva bili drukčiji. Danas novca također ima, ali je ekonomija u puno boljem stanju. No dionica Tokić grupe svejedno nije poletjela prema gore.

Vrlo bitan faktor u cijeloj priči su i namjere izdavača. Nekim izdavačima je isključivi cilj prikupiti što je više moguće novca za nove investicije i oni će svoje agente tjerati na maksimalnu visinu dionice u javnoj ponudi. Drugi će u suradnji s investicijskim bankarima možda ipak odrediti nešto nižu cijenu kako bi ostavili mjesta za rast i potaknuli trgovinu na burzi.

U to ulazi i odluka o tome žele li više institucionalnih investitora među dioničarima ili malih ulagača. I jedno i drugo dolazi sa svojim prednostima i manama, a kompanije će sa svojim bankarima pokušavati pronaći neku ravnotežu koja bi zadovoljila sve strane. Zahvaljujući tome što proces dolazi s ponešto nepoznanica u tome se ponekad ne uspije.

Je li stoga pad cijene dionice Tokić grupe znak neuspješne javne ponude? Više ne, nego da. Tokić grupa prikupila je 23 milijuna eura svježeg kapitala. Prema najavama oni će to iskoristiti u širenje poslovanja. Ako se najave ostvare, makroekonomske okolnosti ostanu pogodne, vrijednost dionice trebala bi u duljem roku porasti, a to ide na ruku investitorima.

Kratkotrajno razočaranje ovih dana zapravo je odličan podsjetnik rizika koji dolazi s ulaganjem u dionice. Posebno onima koji vole ponavljati kako je kupnja dionica dugoročno ulaganje, ali se svejedno žele obogatiti u kratkom roku.