Puše li Zagrebačka burza Londonskoj za vratom?

S najnovijom inicijalnom javnom ponudom dionica (IPO) na Zagrebačkoj burzi, još se jednom potvrdilo da je ovo godina procvata domaćeg tržišta kapitala. No ova godina nije svima donijela razloga za slavlje. Dok se Hrvatska sve bolje pozicionira, London je ispao iz 20 vodećih svjetskih tržišta IPO-a. Što stoji iza toga? 

Da na londonskom tržištu ne cvatu ruže pokazuje podatak Bloomberga prema kojem je na kraju trećeg tromjesečja London ispao iz 20 vodećih svjetskih tržišta IPO-a. Britanska burza tako je pala na 23. mjesto na Bloombergovoj ljestvici najprometnijih svjetskih destinacija za inicijalnu javnu ponudu dionica. Volumen ove godine pao je za 69 posto, odnosno na 248 milijuna dolara, što je najslabiji rezultat u više od 35 godina. Sve ovo je udarac Londonu i njegovom ugledu kao globalnom financijskom središtu. 

Istovremeno, Hrvatska se sve više pozicionira kao vodeće IPO tržište u regiji, privlačeći pozornost ulagača. Hrvatska ima čime biti zadovoljna. Na Bloombergovoj ljestvici tržišta IPO-a popela se na 28. mjesto te je jedina zemlja iz regije koja se na popisu nalazi među prvih 30. Iza sebe je ostavila češko i talijansko tržište, a volumen prikupljenih sredstava prema u 2025. godini iznosi 160 milijuna dolara. 

Hrvatski rast

Nakon što je neko vrijeme vladalo zatišje, Zagrebačka burza je od kraja prošle godine imala jedan neuspjeli izlazak na burzu, dva uspješna i jedan koji je u tijeku. 

Što je razlog buđenja? Sa Zagrebačke burze su nedavno za Bloomberg Adriju istaknuli da trenutačni tržišni uvjeti, uključujući visoku likvidnost i razinu valuacija i burzovnih indeksa, stvaraju pogodno okruženje za razmatranje IPO-a.

"Dodatno, zahvaljujući pozitivnim gospodarskim kretanjima i rastu, sve više kompanija ispunjava minimalne kriterije potrebne za financiranje putem burze", objasnili su tada.

Uvrštenje Žita na ZSE | Matija Habljak/Pixsell

Poticaj ostalima je, vjeruju, bio i primjer ING-GRADA koji je pokaza da tržište i investitori imaju apetita za nova izdanja. ING-GRAD je u veljači ove godine odradio IPO i time prekinuo pauzu koja je trajala tri godine. Kompanija je u javnoj ponudi prodala 1,32 milijuna dionica i prikupila 60,7 milijuna eura.

Pet mjeseci kasnije odrađena je i javna ponuda dionica domaće kompanije Žito. Ukupno prikupljeni iznos putem ponude dosegao je 130 milijuna eura, a to je primjer najvećeg IPO-a kompanije u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj.

Najnoviji primjer je onaj Tokić Grupe. Kompanije je u utorak objavila dugoiščekivani Prospekt i time započela proces izlaska na Zagrebačku burzu. Na temelju Prospekta analitičari Bloomberg Adrije zadržali su pozitivan stav vezan uz trendove u sektoru autodijelova kao i potencijalnu valuaciju koju su napravili na temelju podataka iz prospekta i analize tržišta i konkurencije. 

Rast drugih tržišta

Hrvatsko tržište nije jedino koje je zabilježilo rast. Upravo pad Londona otvara prostor drugim financijskim centrima te naglašava rast manjih tržišta. 

Singapur je ove godine skočio na deveto mjesto s prikupljenih 1,44 milijarde dolara, potaknut uvrštenjima u fondove za nekretnine. Meksiko je ove godine 19. najprometnije mjesto za uvrštenje s 460 milijuna dolara poslova, što je gotovo dvostruko više od volumena u Londonu. Oba su tržišta prošle godine zabilježila malu ili nikakvu aktivnost.

Ipak, volumen inicijalnih javnih ponuda u Londonu ostaje nešto veći od Norveške, zapadnoafričke regionalne burze poznate kao BRVM i same Hrvatske.

Što stoji iza pada Londona? 

No što se točno zbiva u Londonu? Najveći ovogodišnji londonski inicijalni javni ponuđač dionica prikupio je 98 milijuna funti, a nijedan posao nije uključivao veliku banku s Wall Streeta. Slika trećeg tromjesečja još je strašnija s volumenom poslova od samo 42 milijuna dolara, što je pad od 85 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prema Bloombergu stoljetna uloga Londona kao međunarodnog financijskog središta narušena je konkurencijom europskih rivala i rastućih središta u Aziji i na Bliskom istoku. Niže procjene potaknule su odlazak tvrtki privatnim kupcima ili na dublja tržišta kapitala New Yorka. Time je umanjena važnost Londona u odnosu na vremena kada je redovito bio među najvećim svjetskim igračima u području inicijalnih javnih ponuda.

Chris Ratcliffe/Bloomberg

"Kada su procjene niske, privatni vlasnici oklijevaju s inicijalnom javnom ponudom uz popust, dok tvrtke koje kotiraju na burzi postaju mete preuzimanja", rekao je Leonard Keller, upravitelj portfelja u Berenbergu. "Ujedinjeno Kraljevstvo ima zanimljive tvrtke, ali popust na procjenu u Londonu može biti ulazna točka za privatni kapital".

Brojke pokazuju koliko je brzo bogatstvo Londona padalo u manje od dva desetljeća. Godine 2006. prikupljanje sredstava doseglo je vrhunac od 51 milijarde dolara, a uvrštene su dionice škotskog osiguravajućeg diva Standard Life Plc, vlasnika robnih kuća Debenhams Plc i ruskog naftnog diva Rosneft. Ovogodišnji ukupan iznos pao je za 99 posto u odnosu na isto razdoblje 2006. godine.

Još 2013. godine, inicijalne javne ponude u Velikoj Britaniji činile su više od polovice ukupnog prikupljanja sredstava u Europi. Taj se udio ove godine smanjio na tri posto, prema podacima koje je prikupio Bloomberg.

Ipak, glasnogovornik LSE-a rekao je da je ohrabren nizom tvrtki koje žele IPO u nadolazećim mjesecima te dodao da IPO-i nisu jedini pokazatelj zdravlja britanskih tržišta kapitala, s obzirom na to da aktivnost u narednim ponudama ostaje snažna.

Nakon tri IPO-a u Hrvatskoj sve se glasnije nagađa i da bi Studenac, nakon neuspješnog IPO-a u 2024., mogao do kraja godine ove ponovno svoju sreću potražiti na burzi. Službene potvrde još uvijek nema, no kompanija je potvrdila da im je IPO i dalje opcija. "Rezultati su dobri, kompanija jako puno investira tako da Studenac ostaje potencijalno opcija za IPO", rekao je za Bloomberg Adriju Tomislav Tomljenović, regionalni direktor poljskog fonda Enterprise Investors, trenutni vlasnik Studenca.Tržište čeka.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar