Što stoji iza sve većeg broja IPO-a na ZSE?

Nakon što je neko vrijeme vladalo zatišje, Zagrebačka burza (ZSE) je posljednjih nekoliko mjeseci u procvatu. Domaće kompanije su od kraja prošle godine imale jedan uspješan izlazak na burzu, jedan neuspjeli, a nagađa se o tri koji bi se mogli dogoditi do kraja ove godine. 

Sve to ukazuje na obnovljeni interes domaćih kompanija za tržište kapitala, a razloga za procvat IPO-a je više - od dobrih primjera i uspješnih primjera, do tržištnih uvjeta. 

Možda i najznačajniji događaj na Zagrebačkoj burzi ove godine je bio onaj vezan uz ING-GRAD. Domaća kompanija je u veljači ove godine odradila prvu javnu ponudu (IPO) i time prekinula pauzu koja je trajala tri godine. Posljednji IPO prije ING-GRADA bio je onaj turističke kompanije Mon Perin iz Bala, godine 2022. godine, a prije toga onaj Spana, navode sa Zagrebačke burze.

"Nakon tri godine zatišja, izlazak na burzu ponovno je aktualna tema, posebice nakon recentnog uspješnog uvrštenja ING-GRADA. To uvrštenje je pokazalo da tržište i investitori itekako imaju apetita za nova izdanja", ističu sa Zagrebačke burze za Bloomberg Adriju. 

Licencirane fotografije | ING-GRAD

Novi IPO-i na vidiku

Osim spomenutog IPO-a, ove godine bi se moglo ostvariti i njih još nekoliko. Sa Zagrebačke burze su nam kazali da postoje naznake novih uvrštenja, a određene najave dali su Žito i Kufner Grupa.

Iako nam niti iz jedne kompanije nisu potvrdili te informacije, iz Kufner Grupe su za Bloomberg Adriju kazali da u sklopu svoje strategije razvoja i širenja poslovanja prate tržišna događanja i razmatraju sve mogućnosti financiranja, pa tako i mogućnost financiranja putem tržišta kapitala. Sličan odgovor su nam u veljači ove godine dali iz kompanije Žito. Oni su tada potvrdili da je kompanija preoblikovana u dioničko društvo zbog razmatranja strateških opcija koje uključuju i potencijalni izlazak na burzu kroz IPO, no bez više detalja. 

Osim njih, otvorila su se nagađanja i mogućem IPO-u Tokić Grupe. Iako ni oni nisu ulazili u detalje, kazali su nam da s obzirom na dosadašnji kontinuirani razvoj i ambiciozne planove, Grupa razmatra različite opcije financiranja, pa tako i IPO.

Žito Grupa | Bloomberg Adria

Da je izlazak na burzu postao sve zanimljivi kompanijama, pokazao je i maloprodajni lanac Studenac koji je takav pokušaj imao krajem prošle godine. Ipak, za razliku od ING-GRADA koji je zabilježio značajan uspjeh, dugo isčekivani IPO Studenca bio je otkazan zbog, kako su naveli, "izazovnih okolnosti na tržištu kapitala". No, Bloomberg Adrija je tada otkrila kako je pravi razlog otkazivanja bilo povlačenje Europske banke za obnovu i razvoj isti dan kada su istekli rokovi za upise malih dioničara.

Buđenje tržišta 

No glavno je pitanje što je razlog trenutnog buđenja tržišta i interesa kompanija za IPO-e? Sa Zagrebačke burze su za Bloomberg Adriju objasnili da povratak tržištu kapitala nije hrvatska specifičnost, već je slična situacija i na drugim burzama u regiji, ali i cijelom svijetu. Ipak, smatraju da dodatan doprinos donosi i uspješan IPO ING-GRADA, koji je potaknuo povjerenje drugih kompanija u mogućnosti koje pruža burza.

"Trenutni tržišni uvjeti, uključujući visoku likvidnost i razinu valuacija i burzovnih indeksa, stvaraju pogodno okruženje za razmatranje IPO-a. Dodatno, zahvaljujući pozitivnim gospodarskim kretanjima i rastu, sve više kompanija ispunjava minimalne kriterije potrebne za financiranje putem burze", objašnjavaju.

Dodaju i da primjeri poput Spana te val novih izdanja državnih i korporativnih obveznica, trezorskih zapisa i ETF-ova, pokazuju da su investitori snažno zainteresirani za nova ulaganja.

Od ponedjeljka je i ING-GRAD sastavni dio Crobexa | Depositphotos

"Kapital je prisutan – ključno ga je kvalitetno mobilizirati. Naše tržište ima značajan investicijski potencijal, a ovi posljednji primjeri pokazuju da sva dobro pripremljena izdanja mogu računati na snažan interes ulagatelja. Sigurni smo da je poticaj povratku na tržište bilo i vrlo uspješno izdanje državnih obveznica namijenjenih građanima prije dvije godine", smatraju te dodaju da obnovljeni interes domaćih kompanija za tržište kapitala sugerira da bi 2025. godina mogla biti prekretnica za Zagrebačku burzu. 

Problem obiteljskih tvrtki? 

Svoje viđenje vezano uz 'IPO bum' dao je i Mihael Blažeković, voditelj analitike Bloomberg Adrije, koji se slaže da domaće tržište ima velik potencijal, no smatra da situaciju komplicira činjenica da da većinu hrvatskih tvrtki čine male i srednje kompanije.

"U Hrvatskoj više od 99 posto poslovnih subjekata čine male i srednje (SME) kompanije. Velik broj njih nalazi se u vlasništvu generacija koje su na zalasku karijere pa se nameće pitanje izlazne strategije i unovčavanja dugogodišnjeg truda. Prodaja cijele ili dijela kompanije nameće se kao logičan korak, a posljednjih godina tu sve značajniju ulogu imaju private equity fondovi. Primjeri takvih transakcija uključuju brojne privatne poliklinike, veterinarske stanice te veće poslovne sustave poput Elgrada i Mlinara. S druge strane, izlazak na burzu putem IPO-a za SME kompanije predstavlja znatno izazovniji put zbog složenijeg i duljeg procesa, kao i zbog obveze znatno veće transparentnosti i redovitog objavljivanja financijskih izvještaja. Unatoč tome, hrvatsko tržište krije velik potencijal u brojnim SME kompanijama, osobito u sektorima koji su atraktivni za konsolidaciju – poput drvne industrije, građevinarstva i maloprodajnih lanaca", poručuje Blažeković. 

Naglašava i da za snažniji razvoj tržišta kapitala i veći broj IPO-a i dalje nedostaje financijske pismenosti te razumijevanja dugoročnih koristi koje IPO može donijeti – od lakšeg pristupa kapitalu do jačanja tržišne pozicije.

"Možda je realniji i postupniji put za većinu SME kompanija najprije izlazak na tržište putem korporativnih obveznica – što smo već vidjeli kroz nekoliko manjih izdanja – a tek zatim razmatranje IPO-a kao završne faze rasta i dokapitalizacije", zaključio je.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar