Pipunićevo Žito pred IPO-om, u igri milijuni, ali sudbinu kroje cijene sirovina

ING-GRAD objavio je poziv na sudjelovanje u javnoj ponudi dionica, a kako stvari stoje, uskoro bi isto moglo napraviti i Žito Marka Pipunića. Prvo su se transformirali iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko, a nakon toga tražili primanje u članstvo SKDD-a. Iz Žita muk, iako sve ukazuje na IPO.

Žito je 19. veljače primljeno u članstvo Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD). "Ispunjeni su uvjeti za uključenje vrijednosnih papira izdavatelja u usluge depozitorija i usluge poravnanja i namire", stoji u odluci SKDD-a.

"Smatramo da je u ovom trenutku preuranjeno pružiti opsežnije informacije", odgovorili su iz Žita za Bloomberg Adriju.

Pipunić, u čijem je vlasništvu 69,16 posto kompanije, dok je 30,03 posto u vlasništvu Marijane Majić Pipunić, potvrđuje kako je Žito preoblikovano u dioničko društvo zbog razmatranja strateških opcija koje uključuju i potencijalni izlazak na burzu kroz IPO. Dok ne dobijemo konkretne odgovore, pogledali smo kako Žito pliva u uzburkanim sirovinskim vodama.

Sirovine su ključne

Poljoprivredne kompanije značajno su ovisne o kretanju cijena sirovina na burzama. U doba visokih cijena kao što su postpandemijsko razdoblje i početak rata u Ukrajini, ETF koji prati poljoprivredne kompanije pobjeđivao je širi dionički indeks. No zadnjih godinu dana cijene žitarica i stoke u padu su. Sirovine čije cijene rastu specifične su, poput kave i kakaovca, i manji je broj kompanija ovisnih o tim kretanjima.

"Žito Grupu obilježava isti uzorak – volatilnost cijena sirovina utječe značajno na financijske rezultate. Žito posluje u četirima segmentima te su svi segmenti, osim stočarstva, prema zadnjim dostupnim podacima bili podložni nižim cijenama, što je utjecalo na smanjenje prihoda i na konačni rezultat", objašnjava Bloomberg Adrijin analitičar za makroekonomiju i tržišta kapitala Mihael Blažeković.

Stočarstvo Žito Grupe čini 28 posto ukupnih prihoda te ovisi o kretanjima cijena svinja, junadi, jaja i mlijeka. Što se tiče mesa, objašnjava, cijene mjerene FAO-ovim mesnim indeksom su tijekom prošle godine pale za 8,1 posto, i to svim vrstama mesa osim goveđeg. Glavni čimbenici tog pada bili su slabija blagdanska potražnja i izbijanje bolesti svinjske slinavke i šapa u EU-u, osobito u Njemačkoj. Zbog toga je Kina, glavni uvoznik i najveći potrošač svinjskog mesa, uvela zabrane uvoza.

Isto tako, cijene svinjskih polovica u EU-u zabilježile su nagli pad, pri čemu je cijena svinjetine tijekom zadnjih godinu dana pala za 14 posto na samo 1,8 eura po kilogramu u veljači ove godine. Nagli zastoj u izvozu iz EU-a doveo je do viška svinjskog mesa, što je gurnulo domaće cijene prema dolje u cijeloj regiji, uključujući Hrvatsku, pa su cijene svinjetine pale za 24 posto. Što se tiče junadi, povećana potražnja za kvalitetnijim mesom, potaknuta boljim životnim standardom, dovela je do porasta cijena govedine u EU-u od 15 posto tijekom zadnjih godinu dana, dok je u Hrvatskoj rast 0,5 posto.

Svinjetini padaju cijene

Globalno gledano, očekuje se da će Kina povećati uvoz svinjetine iz Brazila i SAD-a, što će povećati cijene na tim tržištima. U međuvremenu, u EU-u, koji je odgovoran za 18 posto svjetske proizvodnje svinjskog mesa i drugo je tržište nakon Kine, vidimo nastavak niskih cijena zbog viškova. Za govedinu, naš analitičar očekuje nastavak globalnog rasta cijena. Veći raspoloživi prihodi, stalna nestašica ponude i sve veća sklonost potrošača vrhunskoj govedini guraju cijene prema gore. "Potencijalni rizik u nadolazećim mjesecima moguće je uvođenje carina na poljoprivredne proizvode, iako Donald Trump dosad nije najavio takve mjere, dok je u Europi glavna briga domaćih poljoprivrednika sve veći uvoz govedine iz bloka Mercosur."

Što se tiče žitarica, ističe Blažeković, u Žito Grupi segment ratarstva čini deset posto ukupnih prihoda, no segment industrije koji čini 40 posto prilično ovisi o kretanjima cijena na burzama s obzirom na to da se ponajviše radi o proizvodnji ulja, brašna i stočne hrane.

Cijene pšenice na burzama nalaze se na stabilnoj razini unatrag zadnjih godinu dana. Francuska predviđa povećanje proizvodnje ozimog žita od deset posto i povećanje proizvodnje meke pšenice od oko sedam posto, što je važan čimbenik za europske cijene pšenice. Međutim, USDA je nedavno objavila pomalo iznenađujuću prognozu, pokazujući da bi zalihe pšenice mogle biti manje nego što je ranije objavljeno. Revizija je napravljena zbog nedostatka snježnog pokrivača u Ukrajini i Rusiji, što bi moglo dovesti do nižih prinosa u tim regijama, stoga vidimo blagi pritisak na rast cijena pšenice u nadolazećoj berbi.

Bloomberg

Ne treba zaboraviti da Žito Grupa ima udio od 34,63 posto u Hrvatskoj industriji šećera i ovisi i o kretanju šećera na globalnim tržištima. Cijena šećera pala je za 17 posto u posljednjih godinu dana zbog snažnih očekivanja u pogledu proizvodnje šećerne trske u najvećem svjetskom proizvođaču Brazilu i ukidanja izvoznih kvota iz Indije, koja je drugi najveći proizvođač. Također, u Brazilu kiše poboljšavaju izglede za žetvu šećerne trske u proljeće 2025. godine.

"U idućoj proizvodnoj sezoni očekujem značajan suficit u proizvodnji šećera zbog povratka Indije na globalno tržište, što će dodatno gurnuti cijene prema dolje. Međutim, brazilski proizvođači šećerne trske i dalje su oprezni sa svojim procjenama usjeva, osobito jer središnje južno područje ostaje suho, povećavajući rizik od šumskih požara", zaključuje Blažeković.

Financijska slika Žita

Žito zauzima vodeću poziciju u sektoru mješovite proizvodnje u poljoprivredi. Kompanija je na prvom mjestu po prihodu, s udjelom od 35,37 posto u ukupnom sektoru. Također, prednjači po dobiti, ostvarujući 48,25 posto ukupne dobiti sektora.

Kako još uvijek nisu poznati podaci za 2024. godinu, ne znamo brojke s kojima će Žito grupa izići pred ulagače.

Tek kada kompanija uspješno odradi cijeli proces inicijalne javne ponude, podnese burzi zahtjev za uvrštenje i pripadajuću dokumentaciju, "ako je sve u redu i zahtjev uredno podnesen, uvrštenje se odobrava u pravilu u roku od nekoliko radnih dana", objašnjava za Bloomberg Adriju Sanda Kuhtić, voditeljica korporativnih komunikacija Zagrebačke burze.

Dotad čekamo. Izlazak na burzu otvorio bi vrata novoj fazi razvoja kompanije, a potencijalnih ulagača željnih dobrog ulaganja sigurno neće manjkati. Pipunić je izgubio od Podravke u utrci za Fortenovin agrar, no njegova kompanija ide u novom smjeru.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar