Grupa Žito nedavno je najavila novi investicijski ciklus koji potvrđuje dugoročnu strategiju usmjerenu na održiv rast, inovacije i jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje. "Ovim putem Žito (...) objavljuje namjeru o inicijalnoj javnoj ponudi dionica Društva (IPO) i ciljanom uvrštenju dionica na uređeno tržište Zagrebačke burze", priopćili su iz grupe.
"U 2024. godini, (...) Grupa je ostvarila prihode od 335 milijuna eura, uz rekordnu normaliziranu razinu EBITDA-e od 66,3 milijuna eura. Grupa je u 2024. ostvarila EBITDA maržu od 19,8 posto. Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima (Mađarska, Italija, Srbija, Slovačka, Kosovo, Njemačka, Austrija)", poručuju iz kompanije.
Grupa Žito od svog osnutka neprestano raste. "Danas smo među najvećim hrvatskim kompanijama koja stvara uvjete za rast i razvoj cijele regije i povratak mladih u Slavoniju. Ponosni smo na naših 1,2 tisuće zaposlenika, a pred nama su daljnji ambiciozni planovi. Ulaskom u IPO želimo nastaviti s rastom i investitorima ponuditi priliku da postanu naši partneri na tom putu", rekao je Marko Pipunić, predsjednik uprave.
Čitaj više

Pipunićevo Žito pred IPO-om, u igri milijuni, ali sudbinu kroje cijene sirovina
Žito zauzima vodeću poziciju u sektoru mješovite proizvodnje u poljoprivredi.
21.02.2025

Pipunić: Promijenili smo Slavoniju – više nismo samo fiš, čobanac i komarac
Grupa Žito je prošle godine ostvarila prihode od 335 milijuna eura, zapošljavaju više od 1,2 tisuće ljudi, od početka svog rada do danas u Slavoniju su investirali oko 500 milijuna eura.
06.05.2025

Što stoji iza sve većeg broja IPO-a na ZSE?
Domaće kompanije su od kraja prošle godine imale jedan uspješan izlazak na burzu, jedan neuspjeli, a nagađa se o tri nova koji bi se mogli dogoditi do kraja ove godine. Sve to ukazuje na obnovljeni interes domaćih kompanija za tržište kapitala.
30.04.2025
Zašto bi IPO grupe Žito bio vrlo atraktivan ulagačima? Odgovor znaju BBA analitičari
Što točno stoji iza te kompanije i zašto smatramo da bi mogla predstavljati zanimljiv dodatak Zagrebačkoj burzi.
25.04.2025
Ključne informacije
Struktura ponude:
razmatrana ponuda obuhvaća izdavanje novih dionica društva (novoizdane dionice), prodaju vlastitih dionica društva (trezorske dionice) i prodaju dijela postojećih dionica društva trenutno u vlasništvu većinskih dioničara (dionice za prodaju).
Novoizdane dionice i trezorske dionice zajedno bi činile oko 80 posto ukupnih dionica u IPO-u, a sredstva prikupljena od njihovog plasmana grupa Žito koristila bi u svrhu daljnjeg razvoja poslovanja.
Po provedbi IPO-a, ulagatelji koji bi stekli dionice u IPO-u držali bi ukupno minimalno 25 posto plus jednu dionicu u novoj vlasničkoj strukturi matičnog društva grupe.
Svi ciljani ulagatelji u istoimenoj su kategoriji. Ponuda bi se provela u jednom krugu, na području Republike Hrvatske, a uključivala bi: "ponudu za radnike – zaposlenike (...) Grupe, (...) ponudu za male ulagatelje i (...) Ponudu za kvalificirane ulagatelje", navode iz Žita.
Razdoblje lock-upa:
šest mjeseci za članove uprave i nadzornog odbora društva odnosno 12 mjeseci za dioničare društva i društvo.
Vremenske odrednice
Detaljnije informacije bit će objavljene nakon što Hrvatska agencija za nadzor financijski usluga (HANFA) odobri prospekt. Sukladno tome, poručuju, konačna struktura i uvjeti razmatrane ponude bit će utvrđeni i objavljeni pred pokretanje same ponude, podložno regulatornim odobrenjima i tržišnim uvjetima.
Očekuju da će u lipnju objaviti prospekt javne ponude i uvrštenja dionica po odobrenju HANFA-e, objaviti obavijesti o vremenskom planu (aktivnosti i rokova relevantnih za ponude) te da će objaviti i javni poziv na upis dionica u IPO-u (s rasponom cijene IPO-a po dionici), a da će razdoblje ponude biti lipanj na srpanj.
Savjetnici:
agent ponude bit će dioničko društvo Zagrebačka banka, pravni savjetnik za grupu Žito bit će odvjetničko društvo s ograničenom odgovornošću Batarelo Dvojković Vuchetich, a pravni savjetnik za agenta ponude, tj. Zagrebačku banku bit će odvjetničko društvo s ograničenom odgovornošću Mamić Perić Rebeski Rimac.
Kako smo predviđali takav razvoj situacije, Bloomberg Adrijini analitičari napravili su detaljnu analizu grupe Žito koju možete pročitati OVDJE.
Usporedba sa sličnim kompanijama
Kako bismo bolje razumjeli vrijednost grupe Žito i procijenili njezin potencijal, naši analitičari proveli su usporedbu s izlistanim europskim kompanijama. Iako je izazovno pronaći savršeno usporedive tvrtke s identičnom strukturom poslovanja, identificirali smo nekoliko kompanija koje su najbliže tome. Riječ je o subjektima koji posluju u istim ili sličnim segmentima poput ratarstva, stočarstva i prehrambene industrije, što omogućuje relevantan okvir za vrednovanje i analizu Žita u širem tržišnom kontekstu.
Žito u prosjeku bilježi više profitne marže u usporedbi s grupom usporedivih kompanija, no istovremeno ostvaruje nešto nižu prosječnu godišnju stopu rasta prihoda i operativne dobiti, mjerene EBITDA-om. Takav odnos djelomično se može objasniti širim rasponom poslovnih aktivnosti i većom razinom diverzifikacije. Široka diverzifikacija doprinosi stabilnosti financijskih rezultata kroz različite tržišne cikluse, ali ujedno može ograničiti dinamiku rasta (ali i pada) u usporedbi s kompanijama koje su fokusirane na manji broj segmenata.
Na regionalnom tržištu Žito se suočava s konkurencijom nekoliko velikih igrača, među kojima se ističu grupa Osatina i Podravka. Posebno je važno spomenuti Podravkino nedavno preuzimanje Belja, PIK-a Vinkovci i Vupika, za koje se u određenom trenutku natjecalo i Žito. Ipak, zbog specifičnosti Podravkina poslovnog modela, koji uključuje značajan udio u farmaceutskoj industriji, kao i zbog znatnih razlika u strukturi prihoda, izravna usporedba financijskih pokazatelja tih kompanija ostaje ograničenog dosega.
Namjena sredstva iz ciljanog IPO-a
U skladu sa strateškom vizijom grupe Žito koja podrazumijeva daljnji razvoj svih postojećih segmenata poslovanja, sredstva koja društvo prikupi realizacijom IPO-a koristila bi se prvenstveno za projekte iz najavljenog investicijskog ciklusa te za potencijalne akvizicije.
Projekti iz investicijskog ciklusa za koje bi sredstava iz IPO-a bila namijenjena uključuju:
- navodnjavanje: investicijom od oko 10 milijuna eura u opremu planira se širenje navodnjavanja na dodatnih 2,7 tisuća hektara, u cilju upravljanja rizikom od nepovoljnih vremenskih uvjeta i stvaranja predispozicija za dvije žetve godišnje;
- svinjogojstvo i dobrobit životinja: investicijama od 30 milijuna eura planira se izgradnja nove farme te nadogradnja i proširenje kapaciteta više postojećih farmi, uz primjenu najnovijih tehnologija i automatizaciju rada, dodatnih sedam milijuna eura namijenjeno je daljnjem podizanju standarda dobrobiti životinja, a povećana godišnja svinjogojska proizvodnja sa 175 na 265 tisuća tovljenika bi, uz pozitivan utjecaj na poslovanje grupe, povećala i samodostatnost Republike Hrvatske u tom segmentu;
- tvornicu stočne hrane i silose: investicija od oko 12 milijuna eura planirana je za izgradnju nove tvornice stočne hrane kako bi se zadovoljile potrebe na tržištu te osigurali uvjeti za planirani rast stočarstva, dok postojeća tvornica u sustavu grupe Vitalka trenutno radi sa 100 posto iskorištenih kapaciteta i osigurava hranu iz vlastite proizvodnje za kompletno stočarstvo u sustavu grupe, a velik dio plasira se i na tržištu pod afirmiranim i prepoznatljivim brendom;
- mesnu industriju Dobro: investicija od devet milijuna eura planirana je u širenje proizvodnih kapaciteta mesne industrije (pogona za narezivanje i pakiranje proizvoda te pogona za proizvodnju pršuta) kako bi se ispunili kapaciteti za daljnji rast odgovorom na snažnu tržišnu potražnju, a ulaganjem će se kapacitet godišnje proizvodnje povećati sa 150 na 230 tisuća komada pršuta godišnje;
- tvornicu ulja Čepin: investicijom od osam milijuna eura planira se rekonstrukcija pogona za rafinaciju ulja i povećanje kapaciteta sa 100 litara na 300 tisuća litara dnevno, čime bi se zaokružio cjelokupni proces modernizacije tvornice i postizanje visoke razine efikasnosti;
- obnovljive izvore energije: investicije u iznosu od 15 do 20 milijuna eura planiraju se u solarne elektrane i baterijske sustave uz najveće potrošače električne energije u grupi (tvornica ulja, mesna industrija, tvornica stočne hrane, farme) kako bi se ostvarile troškovne uštede, smanjio ekološki otisak, te u konačnici povećala samodostatnost i otpornost na moguće energetske šokove na tržištu u budućnosti.
"Uz ulaganja u organski razvoj poslovanja prema gornjem planu, preostala sredstva iz IPO-a namijenila bi se rastu kroz selektivne akvizicije u prehrambenoj industriji i poljoprivredi", poručuju.