Pipunić: Promijenili smo Slavoniju – više nismo samo fiš, čobanac i komarac

"Mi smo promijenili sliku Slavonije – više nismo samo fiš, čobanac i komarac", istaknuo je predsjednik uprave Marko Pipunić na obilježavanju 35 godina poslovanja grupe Žito.

Velike su to riječi, ali Pipunić inače nije čovjek koje voli puno izlaziti u medije i hvaliti se u prazno, pa ono što kaže ima težinu. Tu težinu mu prvenstveno daju brojke – grupa Žito je prošle godine ostvarila prihode od 335 milijuna eura, zapošljavaju više od 1,2 tisuće ljudi, od početka svog rada do danas u Slavoniju su investirali oko 500 milijuna eura, a uskoro će još stotinjak.

Lani su ostvarili rekordnu normaliziranu EBITDA-u od 66,3 milijuna eura (EBITDA marža od gotovo 20 posto), u sklopu grupe imaju 20 poslovnih subjekata i trećinu svoje proizvodnje plasiraju vani. Sve to ih čini liderom u prehrambeno-poljoprivrednoj industriji u regiji.

Poslovni model im se temelji na vertikalnoj integraciji i počiva na četirima temeljnim stupovima: ratarstvu, stočarstvu, industriji te trgovini i kooperaciji, a kako u praksi ostvaruju krilaticu "od polja do stola", imaju potpunu sljedivost i kompletan nadzor nad kvalitetom proizvoda.

"Mi smo prodali 40 tisuća pršuta u Parmu, a to vam je kao da prodate mobitel Appleu. Kada smo krenuli s proizvodnjom govorili su mi: 'Kud ćeš s pršutom u Slavoniji, tu nema bure, hrastovine, ničega!' Sedam godina nakon što smo krenuli, naš pršut Dobro je postao najprodavaniji u Hrvatskoj. I to je poruka koju želim poslati mladima – da ne odustaju, da ne slušaju kad im netko kaže: 'Šta će to tu?'", priča Pipunić i naglašava kako mu stvaranje nove vrijednosti daje posebno zadovoljstvo.

Osvrnuo se i na izlazak na burzu. Potvrđuje kako su se za tranziciju vlasništva odlučili još 2017. te da je u obitelji i firmi postignut konsenzus kako je IPO pravi put.

"Ne mogu vam reći nikakve rokove, ali vjerujem da će se realizirati. Nadam se da će to ići što je brže moguće. Meni je iz perspektive vlasništva najteži emotivni rastanak od stolice u kojoj sjedim cijeli život i nikome ne odgovaram za svoje odluke. To je udar na ego i teško je sebi priznati da si prolazan. Što se rokova tiče, neću ništa obećavati", kazao je.

Posebno je ponosan što niti jednu od 20-ak tvrtki u sastavu grupe Žito nisu kupili u privatizaciji. "Bili smo restauratori firmi koje su dolazile u probleme ili smo imali greenfield ulaganja pa bili inovatori", naglašava.

Četiri kuta kuće

Detaljniji pogled na četiri stupa poslovanja grupe Žito otkriva da im je baza za daljnju proizvodnju ratarstvo. Na gotovo 18 tisuća hektara uzgajaju žitarice i uljarice.

Što se stočarstva tiče, godišnje uzgajaju oko 175 tisuća svinja, tove pet tisuća junadi, proizvode 21 milijun litara mlijeka na trima farmama, a lideri su i u proizvodnji jaja jer imaju oko 480 tisuća nesilica koje izlegu oko 130 milijuna jaja na godinu.

Industrija im uključuje proizvodnju suncokretovog i repičinog ulja (44 tisuće tona sirovog, odnosno 26 tisuća rafiniranog), suhomesnate proizvode pod brendom Dobro (150 tisuća pršuta godišnje), prisutni su i u energetici, pa proizvode i više od 100 tisuća tona stočne hrane te imaju četiri bioplinska postrojenja i sunčane elektrane.

Četvrti stup im je trgovina i kooperacija, a uključuje tri tisuće kooperanata koji obrađuju 60 tisuća hektara zemlje, kao i silose te skladišta.

O udjelima svakog segmenta detaljno smo pisali kada smo analizirali potencijalni IPO grupe Žito.

Investicije

U razvoj poslovanja u posljednjih desetak godina uložili su više od 200 milijuna eura, a u planu im je novi investicijski ciklus od 105 milijuna eura.

Član uprave za financije Jozo Ljubičić ističe kako i dalje vide potencijal za rast kroz investicije jer je tržište dosta fragmentirano, ali će se također fokusirati na izgradnju novih kapaciteta.

Planiranih 105 milijuna eura uložit će u mehanizaciju, navodnjavanje, stočarstvo, rekonstrukciju farmi, dobrobit životinja…

Što nosi budućnost?

Grupu Žito mogli bismo do kraja godine vidjeti na burzi, interesa nesumnjivo ima, a i naša analiza pokazala je da je riječ o zdravoj firmi kojoj diverzifikacija poslovanja na četirima granama daje stabilnost kada sirovine fluktuiraju.

Pipunić poručuje kako su otvoreni za akvizicije dobrih firmi njihove veličine i manjih u Hrvatskoj i regiji. Kaže da mu je žao što nisu uspjeli kupiti Fortenovin agrar, ali ne liju previše suza za tim i traže svoje prilike u konsolidaciji tržišta.

Za kraj sažima posljednjih 35 godina u par rečenica i otkriva kojim se credom vodi.

"Napravili smo sa svojim znanjem maksimalno što smo mogli – da smo znali više i napravili bismo više, a naš uspjeh je sklop vizije, sreće i pomoći više sile. Osobno me vodi moto: 'Nemojmo čekati budućnost, ajmo je živjeti danas!'"

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar