Zašto bi IPO grupe Žito bio vrlo atraktivan ulagačima? Odgovor znaju BBA analitičari

U valu najava inicijalnih javnih ponuda (IPO) koji obilježava 2025. godinu, sve se češće spominje da se i osječka grupa Žito priprema za izlazak na burzu. No što točno stoji iza te kompanije i zašto smatramo da bi mogla predstavljati zanimljiv dodatak Zagrebačkoj burzi (ZSE)?

Poslovni model grupe Žito

Grupa Žito razvila je poslovni model temeljen na potpunoj vertikalnoj integraciji, pokrivajući cijeli lanac vrijednosti, od primarne poljoprivredne proizvodnje do finalne prerade i plasmana prehrambenih proizvoda.

Poslovni model grupe Žito temelji se na integriranom agroprerađivačkom ciklusu koji započinje u ratarstvu, segmentu koji donosi oko 10 posto ukupnih prihoda i stočarstvu, segmentu s udjelom u prihodima od 28 posto.

Industrija, najveći segment kompanije koji čini oko 39 posto prihoda, obuhvaća proizvodnju stočne hrane, preradu uljarica i sjemena, kao i mesnu industriju, čime se zatvara cjelokupan proizvodni ciklus "od polja do stola".

Trgovina i silosi sudjeluju s 20 posto prihoda, a njihova važnost leži u strateškoj suradnji s OPG-ovima. Taj segment ugovara ratarsku proizvodnju, trguje žitaricama i uljaricama, osigurava repromaterijal te pruža otkup i stručnu podršku, jačajući time opskrbni lanac i prisutnost na tržištima Hrvatske i Europske unije (EU). Ostali prihodi čine preostalih tri posto, a uključuju i proizvodnju energije iz bioplina u vlastitim kogeneracijskim postrojenjima, koja opskrbljuju približno sedam tisuća kućanstava.

S obzirom na osjetljivost poslovanja na kretanja tržišnih cijena poljoprivrednih sirovina, treba imati na umu da udjeli pojedinih segmenata u ukupnim prihodima variraju iz godine u godinu. Iako je primarno usmjerena na domaće tržište, grupa Žito dio prihoda ostvaruje i iz inozemstva.

Najveći izvozni prihodi u 2023. ostvareni su na mađarskom tržištu, koje je činilo 11 posto ukupnog prihoda, ponajprije kroz plasman svinja. Slijede Italija s udjelom od pet posto i Srbija s četiri posto, gdje je izvoz bio fokusiran na ratarske kulture, dok je Slovačka s tri posto udjela predstavljala glavno izvozno tržište za ulja.

Financijsko poslovanje

U teoriji taj poslovni model zvuči zanimljivo, no kako to izgleda u praksi i što brojke govore?

Poslovni model grupe Žito pokazao se uspješnim s obzirom na to da kompanija već niz godina ostvaruje solidne operativne i financijske rezultate. U razdoblju od 2019. do 2023. godine, prihodi su rasli po prosječnoj godišnjoj stopi (CAGR) od oko sedam posto, pri čemu je zabilježen rast u svim godinama osim 2023., koja predstavlja iznimku (engl. one-off) uslijed korekcije cijena žitarica nakon izvanrednog skoka tijekom 2022. godine. Taj skok 2022. bio je posljedica poremećaja cijena žitarica na globalnim tržištima izazvanih ratom u Ukrajini.

Iako grupa Žito djeluje u sektoru koji je snažno povezan s kretanjima cijena poljoprivrednih roba, poslovni rezultati ne pokazuju izraženu cikličnost. To se može pripisati diverzifikaciji po poslovnim segmentima, što omogućava stabilizaciju rezultata. Pad u cijenama jedne kategorije robe često je nadoknađen rastom ili stabilnošću drugih, čime se održava ukupna razina prihoda i profitabilnosti na konkurentnoj razini.

Stabilnost poslovanja dodatno je potvrđena kroz kontinuirani rast profitnih marži. Unatoč izrazito volatilnom okruženju koje je uključivalo pandemiju i geopolitičke poremećaje, grupa Žito uspješno je očuvala, pa i poboljšala operativnu učinkovitost.

Dodatno, vrijedi istaknuti kako grupa Žito aktivno širi svoje poslovanje putem akvizicija. Od 1994. godine kompanija je realizirala 18 akvizicija, uključujući farme, silose, tvornice i druge proizvodne kapacitete, što ukazuje na jasan strateški fokus na organski i anorganski rast.

Što se tiče povrata prema vlasnicima, trenutno nema dostupnih informacija o isplati dividendi. Ipak, treba imati na umu da kompanije koje nisu javno izlistane često nemaju formaliziranu politiku dividendi, budući da je uz manji broj vlasnika proces odlučivanja o raspodjeli dobiti fleksibilniji i manje formalan. Nakon izlistavanja na burzu dividendne politike obično se formaliziraju.

O kojim sirovinama ovise segmenti grupe Žito

Pisali smo kako je poslovanje grupe Žito povezano s kretanjima cijena sirovina na svjetskim tržištima, što je osobito izraženo u volatilnim razdobljima poput pandemije COVID-19 ili geopolitičkih šokova kao što je rat u Ukrajini. Iako se kompanija odlikuje diverzificiranim poslovnim modelom, četiri osnovna segmenta poslovanja u različitim omjerima ovise o kretanju cijena primarnih poljoprivrednih sirovina. Segment stočarstva ponajviše ovisi o tržišnim cijenama svinja, junadi, mlijeka i jaja. Dok su cijene svinjetine ove godine padale, cijene goveda i jaja su rasle.

Segment industrije, koji čini najveći dio prihoda grupe Žito, snažno je izložen kretanjima cijena žitarica na svjetskim burzama, što ga čini posebno osjetljivim na promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i geopolitičke rizike. Cijene žitarica također imaju ključnu ulogu u segmentu ratarstva. Iako udio u ukupnim prihodima nije dominantan, nagle promijene cijena žitarica (kao na primjer u 2022. godini) značajno utječu na poslovne rezultate segmenta ratarstva, pa tako i grupe.

Grupa Žito promatrana u cjelini pokazuje visoku razinu diverzifikacije, no njezini pojedinačni segmenti i dalje su izloženi cikličkim oscilacijama cijena sirovina. Svaki segment karakterizira specifičan skup inputa koji imaju ključnu ulogu u oblikovanju profitabilnosti i prihodovne dinamike.

Usporedba sa sličnim kompanijama

Kako bismo bolje razumjeli vrijednost grupe Žito i procijenili njezin potencijal, proveli smo usporedbu s izlistanim europskim kompanijama. Iako je izazovno pronaći savršeno usporedive tvrtke s identičnom strukturom poslovanja, identificirali smo nekoliko kompanija koje su najbliže tome. Riječ je o subjektima koji posluju u istim ili sličnim segmentima poput ratarstva, stočarstva i prehrambene industrije, što omogućuje relevantan okvir za vrednovanje i analizu Žita u širem tržišnom kontekstu.

Žito u prosjeku bilježi više profitne marže u usporedbi s grupom usporedivih kompanija, no istovremeno ostvaruje nešto nižu prosječnu godišnju stopu rasta prihoda i operativne dobiti, mjerene EBITDA-om. Takav odnos djelomično se može objasniti širim rasponom poslovnih aktivnosti i većom razinom diverzifikacije. Široka diverzifikacija doprinosi stabilnosti financijskih rezultata kroz različite tržišne cikluse, ali ujedno može ograničiti dinamiku rasta (ali i pada) u usporedbi s kompanijama koje su fokusirane na manji broj segmenata.

Na regionalnom tržištu Žito se suočava s konkurencijom nekoliko velikih igrača, među kojima se ističu grupa Osatina i Podravka. Posebno je važno spomenuti Podravkino nedavno preuzimanje Belja, PIK-a Vinkovci i Vupika, za koje se u određenom trenutku natjecalo i Žito. Ipak, zbog specifičnosti Podravkina poslovnog modela, koji uključuje značajan udio u farmaceutskoj industriji, kao i zbog znatnih razlika u strukturi prihoda, izravna usporedba financijskih pokazatelja tih kompanija ostaje ograničenog dosega.

IPO je trenutno ipak samo špekulacija

Žito se nameće kao vrlo zanimljiva kompanija s potencijalom da u budućnosti postane atraktivna priča za inicijalnu javnu ponudu. Ipak, s obzirom na ograničenu dostupnost službenih informacija i nedostatak konkretnih najava, takav scenarij zasad ostaje u domeni špekulacija. U svakom slučaju, Žito ostaje zanimljiva kompanija vrijedna praćenja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar