Slavonski kralj pšenice uveo Žito i u zdravstvo i u turizam

Žito Grupa ovoga je tjedna predstavila najnovije poslovne pothvate. Naime, slavonska grupacija na čelu s Markom Pipunićem odlučila se na izlet izvan poljoprivrednog i prehrambenog sektora uloživši 46 milijuna eura u privatno zdravstvo i turizam. Početkom iduće godine u Čepinu će početi s radom specijalna bolnica i hotel s wellnessom.

Oba su projekta u visokoj fazi dovršenosti i uskoro će biti svečano otvorena. Međunarodni medicinski centar u Čepinu pružat će usluge plastične, estetske i rekonstruktivne kirurgije, urologije, dentalne medicine, oftalmologije, ortopedije i interne medicine, a vodit će ga Milomir Ninković, doktor plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije. Bolnica se prostire na 6500 četvornih metara. U njoj će uz dvije velike i jednu malu operacijsku salu biti i sobe za postoperativnu skrb, stacionar i šest apartmana, a trebala bi zaposliti stotinu medicinskih djelatnika.

"Cilj ove ustanove je da imamo vrhunsku medicinu ovdje u Slavoniji. Pošto ja imam jako puno poznanika i prijatelja kroz ovih 20 godina koliko sam bio šef u Münchenu, sad sam u mogućnosti da ovdje dovodim svjetsku elitu", istaknuo je Ninković koji je zbog tog projekta otišao s čelne pozicije Odjela plastične i rekonstruktivne kirurgije bolnice Bogenhausen u Münchenu.

Pipunić je izgradio i hotel s četiri zvjezdice i smještajnim kapacitetom od 61 jedinice te s wellnessom koji se prostire na 1500 kvadratnih metara. Svoje investicije u srijedu je javno predstavio ugostivši visoke uzvanike među kojima su bili ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te ministar zdravstva Vili Beroš. Pozdravili su projekt zadovoljni jačanjem kvalitetne ponude usluga u zdravstvenom i turističkom sektoru, a istaknuli su i kako takvi projekti doprinose ravnomjernom regionalnom razvoju.

Novi hotel u Čepinu ima četiri zvjezdice i wellness koji se prostire na 1500 kvadratnih metara | Žito grupa

"U jednoj sam knjizi pročitao da ono što napraviš za sebe umire s tobom, a ono što napraviš za druge ostaje barem nešto malo dulje živjeti iza tebe. Tako smo profesor Ninković i ja odlučili udružiti njegovo znanje i moj kapital da nešto ostane iza nas", izjavio je Pipunić za Jutarnji.

To je samo nadogradnja Pipunićeva portfelja koji je zaokružio cijeli proces prehrane, uzgoja i prerade svinja te razvio uspješan biznis uzgoja žitarica i uljarica te njihove prerade. Osim toga, u Čepinu posluje i Pipunićev restoran Crna svinja.

Povijest tvrtke

Žito je osnovano 1992. godine u Osijeku kao trgovačka tvrtka. Iako mu je otad pripojeno još mnogo tvrtki i danas Grupa broji više od 30 povezanih društava, vlasnička se struktura nije mnogo mijenjala. Većinski udio od 70 posto je u rukama Marka Pipunića, dok je preostalih 30 posto također u obitelji, a drži ga Marijana Majić Pipunić.

Marko Pipunić je 2016. bio EY Poduzetnik godine | EY Poduzetnik godine

Slavonski "kralj žita" i "kralj pršuta" je 2016. godine proglašen EY Poduzetnikom godine, a izuzev tog razdoblja rijetko se pojavljivao u medijima. Zazire od medijskih istupa te optužbi koje se tamo redovito mogu čitati o svakom iole uspješnom poduzetniku. O njegovu se poduzetničkom putu zato ne zna mnogo, tek da ga je započeo 1990-ih s puncem otvorivši trgovinu u Bosanskoj Posavini. Izbjegavši u Osijek, otvorio je trgovinu ratarskim kulturama i ratarskim repromaterijalom. Bilo je to Žito. Danas su uz njega u upravi tvrtke i Josip Bičvić, Mato Božić te Jozo Ljubičić.

Jedna od njegovih životnih i profesionalnih misija je da bude pokretač razvoja Slavonije, a osobito mu je stalo da u tom kraju zadrži mlade. Lani je grupa zaposlila 185 novih djelatnika, ukupno zapošljava više od dvije tisuće ljudi, a više od 160 ih je bilo mlađe od 30 godina. Dosad je Grupa, kako se može vidjeti i na njezinoj internetskoj stranici, nanizala 20-ak preuzimanja farmi i silosa. Međutim, nije se oklijevalo ni u izgradnji novih farmi i pogona, pri čemu se osobito ističe izgradnja pogona za proizvodnju, narezivanje i pakiranje trajnih mesnih proizvoda iz 2016. godine, kada je, kako smo naveli, i osvojio titulu EY Poduzetnika godine.

Vertikalna integracija

Žito grupa koncipirana je prema načelima vertikalne integracije te su povezani svi procesi od proizvodnje sirovine do gotovog proizvoda. Proizvodni krug počinje u ratarstvu, proteže se na stočarstvo, a završava u industrijskoj proizvodnji. Ti se proizvodi potom plasiraju između ostalog i u restoran, a vjerojatno će se njima opskrbljivati i novi hotel te bolnica.

Preciznije, Žito grupa proizvodi stočnu hranu koja se plasira na tržište, ali i koristi na vlastitim farmama. Također, proizvode se brašno, ulje, svinje, jaja, mlijeko, tovna junad, a u novije vrijeme i električna energija. Grupa, naime, ima četiri bioplinska postrojenja snage 5,1 MW, a mnogo ulaže i u instalaciju fotonaponskih elektrana na krovovima proizvodnih pogona.

Investicijski ciklus u obnovljive izvore energije na proizvodnim pogonima Grupa je započela 2020. godine, a do kraja prošle godine izgrađeno je 12 fotonaponskih sustava ukupne snage 5,5 MW na farmama Orlovnjak, Mala Branjevina, Vuka, Piko, Lužani, Veliki Otok, na pogonima tvornice ulja, mesnih proizvoda i na pšeničnom mlinu. Ulaganje je iznosilo 4,65 milijuna eura (35 milijuna kuna).

Budući da su cijene električne energije rasle, a izgradnjom solarnih elektrana optimiziraju se troškovi, Grupa je i za ovu godinu najavila puštanje u pogon četiriju dodatnih solarnih elektrana ukupne snage 0,8 MW.

Na poslovanje Grupe lani su uvelike utjecale posljedice rata u Ukrajini zbog porasta cijena energenata i prehrambenih sirovina. Time su porasli troškovi sirovina i materijala, ali su ostvareni i rekordni prihodi od prodaje. Prema konsolidiranom godišnjem financijskom izvještaju Grupe, lani su prodajom uprihodili 390 milijuna eura (2,97 milijardi kuna).

Prodajom ulja ostvareno je rekordnih 83 milijuna eura (628,54 milijuna kuna) prihoda, a značajno su povećani i prihodi od prodaje brašna uslijed povećanja cijena, ali i kapaciteta s obzirom na to da je Žito lani kupilo mlin u Županji. Segment stočarstva zabilježio je rast prihoda od 27 posto u odnosu na 2021. godinu, a na to je najviše utjecao rast prodajnih cijena. Segment ratarstva lani je zabilježio rast prihoda od 14 posto, također zbog povećanja cijena.

"Značajan segment poslovanja, trgovina žitaricama i uljaricama te repromaterijalom bio je pod utjecajem povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda i umjetnih gnojiva uzrokovanih ograničenim izvozom Ukrajine, ponajprije suncokreta, tj. suncokretovog ulja, pšenice i kukuruza. Smanjena ponuda tih proizvoda na tržištu utjecala je na povećanje cijena sirovina, što se dalje odrazilo i na proizvodnju stočne hrane i prehrambenih proizvoda, brašna i jaja", navodi se u financijskom izvještaju Grupe.

Prema tom izvještaju, normalizirana EBITDA marža lani je iznosila 16,30 posto, dok je u godini prije bila 18,59 posto. Operativni troškovi povećali su se za gotovo 100 milijuna eura, odnosno za 33 posto u odnosu na 2021. godinu.

Unatoč odličnim prodajnim rezultatima, prilike na tržištu odrazile su se na dobit. Profit Grupe lani je blago skliznuo s 19,28 milijuna eura koliko je iznosio 2021. godine na 19,25 milijuna eura, pokazuju podaci Fine.

Pod utjecajem rasta izvoza ratarskih kultura – pšenice, kukuruza, soje i uljarica, izvoz je porastao za 22 posto. Grupa je ostvarila 33 posto prodajnih prihoda na inozemnom tržištu, najviše na mađarskom, talijanskom, slovačkom i srpskom.

Investicije

Osim u obnovljive izvore energije, u Žitu su investirali i u spomenuti mlin i silos u Županji, čime su povećali proizvodne i skladišne kapacitete. Izgradili su i opremili svinjogojsku farmu Orlovnjak čiji je kapacitet 39.520 prasadi godišnje. Za to je Grupa izdvojila 7,7 milijuna eura (58,4 milijuna kuna). Za ovu je godinu pak predviđena investicija od gotovo šest milijuna eura u izgradnju farme za tov svinja Klisa s kapacitetom od 25.200 tovljenika.

Također, Žito je lani privelo kraju i dva projekta u Tvornici ulja Čepin gdje je instalirana sunčana elektrana i nabavljena nova linija punjenja rafiniranog ulja od jedne litre, čime su povećani kapaciteti i smanjeni troškovi proizvodnje. Za sve navedene projekte, grupa je koristila subvencije iz Programa ruralnog razvoja i druge vladine mjere.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar