Hrvate je inflacija natjerala da se okrenu ulaganjima na financijskom tržištu, ali su oprezni i drže se provjerenih i sigurnih proizvoda, pokazalo je istraživanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) povodom obilježavanja Svjetskog tjedna ulagatelja.
I dalje oko 50 posto naših građana uopće ne investira na financijskim tržištima, ali od polovice ispitanika koji ulažu njih 40,9 posto ističe kako ima značajnija iskustva s takvom vrstom investiranja, dok ih je 9,4 posto reklo da ima nešto iskustva.
Gledajući stopu inflacije u zadnjih godinu i pol dana ne čudi što se sve više Hrvata okreće tržištu kako bi zaštitili vrijednost svoje imovine. Prema anketi Hanfe 32,7 posto ispitanika je odgovorilo da će ulaganjima na financijskom tržištu pokušati ostvariti zaštitu od inflacije, a tome treba pridodati i 34,1 posto onih koji do sada tamo nisu ulagali, ali su počeli o tome razmišljati, s ciljem anuliranja inflacije.
Čitaj više
Hanfa upozorava građane na tajvanske financijaše Dryden Partners
Dryden građanima nudi uslugu financijskih ulaganja i planiranja imovine, ali u Hanfi upozoravaju da društvo nema odobrenje za pružanje tih usluga.
25.09.2023
Obvezni mirovinski fondovi nadoknadili prošlogodišnje gubitke
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova krajem lipnja 2023. iznosila je 18,9 milijardi eura.
24.07.2023
Hanfa od osiguravatelja traži maksimalnu raspoloživost oštećenima u oluji
Nadzornici tvrde da će "posebno" pratiti kako sektor osiguranja postupa s klijentima.
20.07.2023
EU natjerao Hanfu da napokon regulira tržište kriptoimovine
Hanfa je donijela pravilnik o vođenju registra pružatelja usluga virtualne imovine.
07.07.2023
Tek je 34,1 posto ispitanika odgovorilo je da neće ulagati na financijskom tržištu, bez obzira na inflaciju. Pri tome se najveći dio njih izjasnio da bi ulagao u dionice i investicijske fondove, i to njih 61,4 posto, njih 23,6 posto bi ulagalo u obveznice, a tek 15 posto bi izabralo kriptoimovinu.
Kod financijskog ulaganja većini od 44,4 posto ispitanih je najvažnije da im se ponudi neka garancija minimalne sigurnosti. Njih 28,6 posto bi se oslonilo na dobrog financijskog savjetnika, a 27 posto razmišlja u smjeru ostvarivanja dobre zarade u kratkom roku, stoji u Hanfinom priopćenju.
Pritom bi polovica (49,6 posto) jednaku pažnju obratila i na potencijalnu zaradu ali i na potencijalni gubitak, dok se ostatak dijeli na one koji bi se fokusirali prvenstveno na dobitak (26 posto) i one koje najviše brine gubitak, a manje im je važna sama dobit (24,4 posto).
Kada im netko spomene riječ rizik 37,3 posto ispitanika osjeća neugodu, 24,6 posto nije sigurno, a 38,1 posto se sasvim dobro nosi s time.
Na pitanje razmatraju li ulaganje u visokorizičnu imovinu samo zato da bi ostvarili visoku dobit u kratkom roku, većina od 56,8 posto odgovorila je negativno, njih 24,8 posto nije bilo sigurno, a manji dio od 18,4 posto odgovorilo je potvrdno.
To je i u skladu s odgovorima na pitanje bi li rado izabrali investiciju koja nosi manje ali sigurno prinose, od one koja nosi visoke, ali manje sigurne prinose. Samo 15,6 posto ispitanika reklo je da bi preferiralo visoke i manje sigurne prinose, dok je 52,3 posto ispitanika odgovorilo u korist sigurnosti. Oko jedne trećine, njih 32 posto, nije se moglo odlučiti, objavili su iz Hanfe.