.webp){kind=icon}
Balázs Békeffy, predsjednik uprave OTP banke, za Bloomberg Adriju ističe kako unatoč rekordnim zaradama banaka vlasnici nisu zadovoljni prinosom, a poručuje i kako za financiranje investicija ne moraju svi reflektori biti upereni u banke jer su nam na raspolaganju i sredstva iz EU-ovih fondova.
Postoje li neke naznake da bi se varijabilna kamatna stopa mogla vratiti u većem obujmu?
To uvijek ide u krugovima. Fiksna kamatna stopa je puno povoljnija klijentima. Upravo zbog toga, mi smo bili prva banka koja je krenula s fiksnom kamatnom stopom na kredite iznad 20 godina. Vidjeli smo da će to biti povoljnije klijentima. Sad postoje i klijenti koji kažu da ne bi htjeli fiksnu kamatnu stopu, pucaju isključivo na varijabilnu, ali to su više korporativni klijenti. Klijenti u retailu su sada de facto 100 posto fiksna.
Čitaj više
Schöfböck: Ljudi će se opreznije zaduživati, ali će BDP rasti 2,5 posto
Velik dio kredita, pogotovo za građne, s fiksiranom je kamatnom stopom.
06.10.2023
Talijanski parlament prihvatio razvodnjeni zakon o oporezivanju banaka
Banke mogu izbjeći porez na dobit ako izdvoje dodatne rezerve kapitala.
05.10.2023
Požar guta profit, sve je više domaće energije, a banke cvjetaju
Požar u Osijeku ponovno podsjeća koliko smo izloženi nepredvidljivim rizicima, a poljoprivrednici su, srećom, toga sve svjesniji.
06.10.2023
U sedam mjeseci banke zaradile 18 posto više nego cijele 2022.
Do kraja srpnja hrvatske banke zaradile su gotovo 836 milijuna eura.
02.10.2023
Ljudi bježe od inflacije i pokušavaju spasiti svoj novac. Jedna od mogućnosti su i oročeni depoziti. Tu su kamate bile relativno niske. Kakav je plan po tom pitanju?
Plan je da smo vidjeli da su sve banke digle kamate na depozite. Naravno, mi smo na tržištu, ali moramo ići zajedno s tržištem. Ono što bih svakako htio naglasiti je da prvi potez nije bio na bankama nego na državnim obveznicama. Tako je Vlada postala konkurencija bankama i potaknula taj potez. Vrijedi naglasiti da postoji alternativna investicija. Ne samo a vista ili oročeni depoziti.
I ti alternativni instrumenti u principu nose znatno veće prinose. Pa koliko onda smisla ima inzistirati na tim većim kamatama na oročene depozite?
S oročenim depozitima klijent mora samo procijeniti ima li banka u kojoj su oročena sredstva dovoljno kapitala da može taj novac vratiti. Znamo da je, generalno, hrvatski bankarski sektor dovoljno dobro kapitaliziran. Ljudi s tim kupuju osiguranje, osiguranje je uvijek jeftinije nego neki proizvod koji zna biti riskantan. Naravno, postoje fondovi tipa OTP cash fond koji je siguran i čak nosi veći prinos.
O kojim prinosima tu govorimo?
Ako govorimo o 100-postotnom cash fondu, taj prinos nije puno veći nego oročeni depoziti. Kada govorimo o kompliciranim proizvodima, tad već klijent mora napraviti svoj due diligence i razumjeti kakav je taj proizvod. Onda, naravno, proizvod može nositi veći prinos, ali s tim naravno i veći rizik.
Zarade banaka dugo nisu bile ovakve. Postavlja se pitanje na koji način mislite održavati te razine i u vremenu koje je pred vama?
Prije nego što odgovorim na pitanje, znate li kad je bila zadnja godina kad je u Hrvatskoj return on equity u bankarskom sektoru bio iznad 10 posto.
Prije krize.
Prije krize, točno, i da li znate koliko je price to book value trenutno bankarskog sektora generalno u Europi? Ispod jedan, osim za dvije bankarske grupe. To znači da investitori nisu zadovoljni s prinosom i s rizikom koji ima bankarski sektor. I sad možemo raspravljati o tome jesu li vlasnici banke, odnosno oni koji drže dionice banke, jesu li pohlepni ili nisu, ali oni nisu zadovoljni s prinosom. To isto znači da ako i jedna banka koji ima price to book value ispod jedan, da bi se morao povećati kapital. I opet da naglasimo da je hrvatski bankarski sektor dovoljno kapitaliziran i ne treba povećati kapital. Ali ako bi netko na burzi to trebao napraviti, tada on mora stati ispred investitora i reći: 'Dobar dan, dajte mi 100 eura, a ja ću napraviti da idući dan vaših 100 eura vrijedi 80.' Mislim da u takvom okruženju nije pitanje je li onaj prinos na kapital dovoljno velik ili nije, nego kako možemo biti bolji. Cijeli bankarski sektor ide prema digitalizaciji i efikasnosti. Tražimo kako možemo još bolje i više raditi s klijentima bez papira i s IT rješenjima. To povećava efikasnost, ali istovremeno to povećava i ROE (engl. return on investment).
Podaci HNB a pokazuju da se na razini cijelog sustava značajno usporava rast investicijskih kredita poduzećima. Kako u ovim uvjetima potaknuti poduzeća da svejedno idu u smjeru investicija?
Opet bih se vratio na vlasnike jer vlasnik mora odlučiti o tome koji je taj prinos na kapital koji očekuje. Naravno, kad su kamatne stope male, onda je vlasniku puno lakše reći da ide u investiciju. Sada kada su visoke kamatne stope, vlasnik mora birati između manje kredita i ulaganja vlastitog kapitala ili pričekati dok kamatne stope opet ne budu niže. Za Hrvatsku postoje EU-ovi fondovi i naravno, vlasnik može koristiti EU-ove fondove. Može tražiti pomoć od OTP-a, može tražiti pomoć od naše tvrtke kćeri koja se bavi fondovima. Ako ni to nije dovoljno, postoji HAMAG, postoji HBOR, i oni imaju programe kojima mogu potaknuti investicije, ali uvijek je vlasnik taj koji mora definirati taj određeni iznos prihoda koji on očekuje od investicije.
Drugim riječima, ne bi trebali baš svi reflektori biti upereni u banke?
Tako je.
