Hoćemo li konačno poslovati u Hrvatskoj bez papirologije i pečata? Okovi popuštaju.

Birokracija za domaće male tvrtke još uvijek nije prestala biti noćna mora, ali više nije toliko stravična kao u vremenu kada su se hrvatski poduzetnici i poduzetnice, sanjajući dokumente i formulare, budili usred noći uz vrisak. Sugeriraju to nedavno objavljeni rezultati ankete koji pokazuju da su administrativne zapreke i dalje najveća prepreka poslovanju u Hrvatskoj, ali ipak nešto manja nego ranije.

U sklopu posebnog Eurobarometra posvećenog malom i srednjem poduzetništvu proljetos je anketirano 500-tinjak domaćih poduzetnika koji su odgovarali na brojna pitanja vezana uz poslovno okruženje. Na jedno od glavnih - ono o najvećim preprekama za poslovanje - odgovor je bilo lako naslutiti.

Kad su ih ispitivači zamolili da među desetak mogućnosti odaberu tri koje im predstavljaju najveće probleme, za "regulatorne prepreke ili administrativno opterećenje" odlučilo se 47 posto anketiranih poduzetnika. Na drugom mjestu su se našla kašnjenja s plaćanjem (22 posto), a na trećem poteškoće s digitalizacijom (13 posto).

Prije pet godina, u sličnoj anketi, rezultati se nisu previše razlikovali. I tada je najveći dio poduzetnika za vodeće probleme odabrao administrativno opterećenje te poteškoće u plaćanju, no udjeli su bili viši. Regulatorne zapreke je tada kao jedan od tri glavna problema odabralo 60 posto anketiranih, a kašnjenje u plaćanju njih 45 posto.

Problemi s naplatom vrlo su dugo bili kronična bolest domaćeg gospodarstva koja je opterećivala dobavljače. Situacija se promijenila posljednjih godina, a svoj obol tome zajednički su dali i opći gospodarski oporavak, i činjenica kako su se u domaći sustav slili znatni iznosi iz europskih fondova, kao i odlična likvidnost financijskog sustava.

Birokracija je korijene pustila još dublje no čini se kako dugogodišnji napori u rezanju administrativnih prohtjeva daju barem nekakve rezultate. Ili je dio poduzetnika jednostavno odlučio da ih nije briga za formulare i papire, pa to više ne smatraju problemom u poslovanju.

Promjena u situaciji otprije pet godina i danas možda se najbolje vidi u usporedbi s ostatkom Europske unije. Iz Eurobarometra se vidi kako je birokracija pandemijska boljka te kako u gotovo svim članicama, s izuzetkom poreznih oaza Cipra i Malte, predstavlja glavni problem za poduzetnike.

Bolje od prosjeka

No dok je prije pet godina prosječno u cijeloj Uniji administraciju kao glavni problem izdvajalo 55 posto poduzetnika, a u Hrvatskoj njih 60 posto, u međuvremenu su se brojke izokrenule te smo sada bolji od prosjeka. U ovogodišnjoj anketi na razini EU-a birokraciju je kao glavnu zapreku izdvojilo 64 posto poduzetnika, a u Hrvatskoj ih je bilo 47 posto.

Sličnost s ostatkom Unije nastavlja se i kad je u pitanju drugi problem po važnosti, kašnjenja u plaćanju, ali i tu smo sada bolji od prosjeka EU-a. U EU-u je kašnjenja kao jedan od glavnih problema izdvojilo 39 posto poduzetnika, u Hrvatskoj njih 22 posto.

O poboljšanju poslovnog okruženja posljednjih godina nedavno je govorio i Berislav Horvat, partner u konzultantsko-revizorskoj kompaniji EY Hrvatska. Tvrtka redovito provodi ankete o poslovnom okruženju kroz svoj Poduzetnički barometar.

Horvat je kazao kako se u posljednjih deset godina promijenilo mnogo, "a prvenstveno poduzetnička klima u Hrvatskoj". Poduzetnike se nekad uglavnom spominjalo u negativnom kontekstu, a "danas su puno cjenjeniji", istaknuo je Horvat. Dodao je kako je poduzetnicima danas na raspolaganju puno više izvora financiranja i kako je ekonomska situacija bolja.

Ovodišnji Eurobarometar otkrio je i neke druge interesantne podatke o malim i srednje velikim domaćim kompanijama. Njih dvije trećine posluje samo na domaćem tržištu, a 28 posto izvozi na tržišta Europske unije. Time smo uglavnom u skladu su ostalim državama članicama Europske unije gdje se udjeli malih tvrtki koje posluju samo na domaćem tržištu uglavnom kreće između 65 i 75 posto. Svojevrsni ekstremi su Mađarska i Češka čijih je 80, odnosno 78 posto, poduzetnika okrenuto domaćim tržištima, dok je na drugom ekstremu Austrija gdje je se isključivo na nacionalno tržište oslanja samo 55 posto kompanija.

Oskudno tržište rada

Za tvrtke koje planiraju rast najveći će problem biti poteškoće u zadržavanju sadašnjih kvalificiranih zaposlenika ili pronalazak novih. Rezultat ankete u skladu je sa stanjem na domaćem tržištu rada posljednjih godina koje iziskuje uvoz strane radne snage, mahom nisko kvalificirane, no podsjeća i na još jedan dugoročni problem.

Domaći obrazovni sustav kronično ne uspijeva na vrijeme i dovoljno brzo reagirati na promjene te omogućiti prekvalifikacije ili adekvatno školovanje. Upravo su se ovih dana u medijima pojavile vijesti o minimalnom ili nepostojećem interesu za brojne fakultete ili fakultetske programe. 

Visoke cijene energije jedan su od potencijalnih problema za mogući rast poslovanja domaćih poduzetnika | Hrvoje Jelavić/PIXSELL

 

Kao nešto manji potencijalni problem za mogući rast, domaći poduzetnici su naveli i visoke cijene energije, konkurenciju drugih igrača na tržištu, te regulatorne i administrativne zapreke. Jedan od najmanjih potencijalnih problema je pristup kapitalu nužnom za investicije što potvrđuje i Horvatovu izjavu kako je danas poduzetnicima na raspolaganju šira paleta mogućnosti financiranja. Brojna korporativna izdanja obveznica posljednjih mjeseci to dodatno potvrđuju.

Širenje na ostala tržišta EU-a također se ne čini kao veliki potencijalni problem. Polovica poduzetnika iz ankete tvrdila je kako ne bi imali nikakvih posebnih problema u tom širenju. Njih 15 posto je izdvojilo pristup informacijama o pravilima i zahtjevima na novom tržištu, a 12 posto ih je izdvojilo različita nacionalna pravila za proizvode.

Eurobarometrova anketa, a i suhoparni podaci o općem rastu bruto domaćeg proizvoda, potvrđuju kako je poduzetnička klima u Hrvatskoj danas povoljnija nego prije. Potrebno je ipak voditi računa da nastavak rezanja administrativnih prepreka ne dovede i do adminanarhije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar