Startupovi u regiji - koga što muči, a gdje vide šanse

Regionalni startup ekosustavi još uvijek traže načine kako se što bolje pozicionirati na globalnoj sceni, a iako se razlikuju po vrijednosti i uspješnosti u privlačenju što većeg broja investitora, neke su tendencije zajedničke svim zemljama Adria regije.

Većina tvrtki gleda na Zapad kao na odskočnu dasku za širenje, prvenstveno Sjedinjene Američke Države (SAD) i razvijenije dijelove Europe, tražeći suosnivača, partnera, investitora ili lokaciju za službenu registraciju svoje tvrtke. Osim toga, uz opću euforiju oko umjetne inteligencije (AI), startupi također istražuju načine integracije nove tehnologije u svoje proizvode i usluge.

U Srbiji se broj startupa godišnje poveća za petinu. Procjenjuje se da ih u zemlji trenutno posluje nekoliko stotina i da bi se taj broj u bliskoj budućnosti mogao popeti na tisuću. U različitim su fazama razvoja, ali skokovi u njihovom ukupnom broju ukazuju na povećanje udjela kompanija u najranijim fazama, što negativno utječe na zrelost samog ekosustava.

Prošlogodišnje izvješće Startup Genomea, organizacije koja prati razvoj globalnih inovacijskih ekosustava, pokazalo je pad vrijednosti lokalnog startup ekosustava ispod milijardu dolara (na 910 milijuna dolara), u odnosu na 1,1 milijardu dolara, koliko je navedeno u njihovoj prethodnoj analizi. Direktorica Inicijative Digitalna Srbija Tanja Kuzman ranije je za Bloomberg Adria TV rekla da je vrijednost srpskog ekosustava u posljednje dvije godine stagnirala te da startupi očekuju veću podršku zajednice.

Ono što je ovih dana privuklo pažnju tog sektora je vijest da Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) obustavlja financiranje svojih brojnih projekata diljem svijeta, pa tako i u Srbiji. Odluku o privremenoj obustavi rada agencije, dok se ne preispita koliko je novca potrošila i u koje svrhe, donijela je nova američka administracija predvođena predsjednikom Donaldom Trumpom.

Kako je Bloomberg Adria već pisao, USAID se smatra jednim od partnera lokalne startup zajednice jer je sudjelovao u njihovom razvoju i povezivanju srpskih kompanija sa svjetskim tržištem. Pokrenuli su brojne inicijative u ovom sektoru, između ostalog kroz programe poput „Serbia Inovira“, koji sprovodi ICT Hub uz pomoć USAID-a, i „Undertake an Idea“, koji vodi „Digitalna Srbija“.

Blanka Šupe, osnivačica Haos Community Spacea, koji u Srbiji iznajmljuje zajedničke urede nezavisnim osobama, ocijenila je da će ukidanje USAID-a imati veliki utjecaj na lokalnu startup scenu.

 

"USAID financira veliki dio svih programa potpore startupima. Nisam korisnica nikakvih bespovratnih sredstava USAID-a, ali o tome se puno priča i mislim da će se u idućih mjesec-dva vidjeti koliki će biti učinak", rekla je Šupe za Bloomberg Adria TV te se nada da neće svi programi biti ukinuti.

Spomenuta umjetna inteligencija jedan je od izrazitih trendova među domaćim startupovima. Prema najnovijem Startup Scanneru koji objavljuje "Digital Serbia", svaki treći startup u zemlji (točnije, 36 posto ispitanika) razvija proizvod u području AI aplikacija, dok se cijela planeta utrkuje u usvajanju ove tehnologije u svim industrijama i uslužnim sektorima.

Bloomberg Adria je pisao i o najuspješnijim AI startupovima u Europi, gdje se Francuska ističe kao ključni igrač koji se pozicionira strateškim ulaganjima, vrhunskim istraživanjima i razvijenim startup ekosustavom.

Detaljnije o toj temi možete pročitati na LINKU.

Očekivano, osim Srbije, u AI utrku uključili su se i predstavnici ostalih zemalja Adria regije. Primjerice, među 500-tinjak startupa u Hrvatskoj nedavno se istaknuo Ulpian koji je razvio AI alat s kompleksnom bazom hrvatskih i europskih pravnih propisa koji odvjetnicima i drugim pravnim stručnjacima štedi vrijeme traženja hrpe zakona i propisa.

Suosnivačica Sandra Ćatović Stručić u razgovoru za Bloomberg Adria TV izjavila je kako je Ulpian nedavno proslavio prvi rođendan, a zadovoljni su prelaskom čak 70 posto korisnika iz testne u komercijalnu verziju svog proizvoda.

 

"Ulpian bismo kolokvijalno mogli nazvati ChatGPT za odvjetnike. Pruža pouzdane odgovore na pravna pitanja uz pomoć AI-a. Trenutno smo na tržištu Hrvatske, ali imamo planove za širenje u regiji. Ulpian pomaže značajno skraćujući vrijeme traženja nacionalnih i europskih pravnih propisa koji se često mijenjaju. Korisnici nam kažu da su smanjili vrijeme utrošeno na složenije istraživanje s 80 na četiri sata. Ulpian vam daje odgovor na upit u 40 sekundi ”, naglasila je Ćatović-Stručić.

Osnivač i predsjednik Startupa Makedonija Igor Madžov također je istaknuo da su AI aplikacije u financijskom sektoru, kao i kripto i zelena tranzicija, sektori s najvećim potencijalom za razvoj startupova.

 

U Sjevernoj Makedoniji je početkom ove godine došlo do povećanja izvora financiranja i rasta investicija, a fokus startupova u idućem razdoblju trebao bi biti na osvajanju regionalnih tržišta.

Iako ima iznimaka – među kojima je i akceleratorski program NINJA u Srbiji, koji povezuje startupe s azijskim tržištima – regionalne tvrtke dominantno su usmjerene na zapadne zemlje, što se često kritizira, budući da svoj potencijal razvijaju u dalekoj zemlji, a ne na domaćem tržištu.

Takav je slučaj sa slovenskim startupom Salesqueze koji razvija platformu za vizualnu konfiguraciju proizvoda (poput mobilnih kućica ili vrtnih paviljona, na primjer). Prošle je godine prikupio 1,5 milijuna dolara rizičnog kapitala. Više od četiri godine trajali su pregovori i uvjeravanja investitora. Posljednjih godina uglavnom su ulagali u razvoj univerzalne platforme za proizvodne tvrtke, pri čemu scenariji korištenja mogu biti vrlo raznoliki. U njega su uložili više od 2,5 milijuna eura. Iz Slovenije su se proširili na više od 15 tržišta, uključujući i SAD.

"Prošle smo godine utrostručili naše stalne prihode", rekao je Leon Panjtar, izvršni direktor tvrtke Salesqueze. Zahvaljujući ostvarenim poslovnim rezultatima, već imaju ponude za daljnje financiranje.

 

Najveći potencijal za daljnji razvoj i ulaganja vide na američkom tržištu, kamo su morali preseliti sjedište tvrtke, odakle će se odvijati ključni poslovni razvoj, što je, smatra Panjtar, šteta za Sloveniju. "Na slovenskom tržištu poslovni sustav je postavljen tako da funkcionira u Sloveniji, uz određene prilagodbe za Europu, ali je daleko od pogleda ostatka svijeta", kaže sugovornik Bloomberg Adria TV.

Unatoč kritikama slovenskog startup okruženja i činjenici da su se preselili u inozemstvo, Panjtar ipak savjetuje mladim poduzetnicima da počnu u domaćem okruženju i odatle grade.

 

Kada je riječ o startup ekosustavu u Bosni i Hercegovini (BiH), ona – kao i zemlje u okruženju – napreduje na globalnoj startup karti, ali ima još dosta prostora za daljnji rast. Prema Startup Blink listi, BiH je napravila mali iskorak, pomaknuvši se sa 100. na 96. mjesto, prekinuvši negativan petogodišnji trend. Ako gledamo samo istočnu Europu, BiH je rangirana na 26. mjestu, a samo među zemljama Balkana je na devetom mjestu.

Tamošnju startup zajednicu još uvijek karakterizira nedovoljna sustavna podrška i niz strukturnih izazova. Startupi nisu prepoznati kao jedan od elemenata gospodarskog razvoja zemlje, a nedostatak strateškog planiranja rezultirao je fragmentiranim razvojem. Za razliku od razvijenijih startup ekosustava u regiji, poput Srbije, Hrvatske i Slovenije, u BiH nedostaju integrirani programi podrške koji bi omogućili da se inovativne ideje transformiraju u održive biznise.

 

"Najveći problem startup ekosustava u BiH je nedostatak edukacije. Startupi se najčešće povezuju s malim poduzetnicima u BiH, a potrebno ih je povezati s investitorima. Zakonodavni procesi jako opterećuju male poduzetnike u našoj zemlji, pa nakon što razviju posao, investitori ga sele van granica naše zemlje. Još uvijek nema sistemske podrške", rekla je Maja Miljević, vlasnica tvrtke za podršku startupima i poduzetnicima Hexagon Startup Design.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar