Vlada Republike Hrvatske predstavila je državni proračun za 2026. godinu, koji uz projekcije za 2027. i 2028. odražava uravnotežen pristup između fiskalne odgovornosti, socijalne osjetljivosti i strateških ulaganja. U makroekonomskom okviru predviđa se rast BDP-a od 2,7 posto, uz smanjenje inflacije na 2,8 posto i nastavak rasta zaposlenosti od 1,6 posto, što potvrđuje stabilan gospodarski trend.
Porezi kao temelj fiskalne snage
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2026. godinu iznose 35,7 milijardi eura, što je povećanje od 2,7 milijardi u odnosu na 2025. godinu. Porezni prihodi čine okosnicu proračuna, s udjelom od 54 posto, dok doprinosi čine 18 posto, pomoći 13 posto, ostali prihodi 14 posto, a prihodi od imovine tek jedan posto.
Unutar poreznih prihoda, PDV je najznačajniji izvor, s udjelom od 68 posto, dok posebni porezi i trošarine čine 17 posto, a porez na dobit 14 posto. Ova struktura potvrđuje da se proračun oslanja na potrošnju građana i poslovanje poduzeća, uz stabilne i predvidive izvore prihoda.
Čitaj više
Hoće li nove mirovinske izmjene zaustaviti relativni pad mirovina?
Iako je dodatak od šest eura po godini staža simboličan, predstavlja važan signal poboljšanja standarda starijih građana.
09.10.2025
Rebalans proračuna 2025.: Manji deficit, veći naglasak na mirovine i socijalne naknade
Deficit pod kontrolom, dug ispod 60 posto BDP-a - socijalna stabilnost ispred investicija.
03.10.2025
Hrvatska se zadužuje po istoj cijeni kao i Slovenija koja ima osjetno viši kreditni rejting. Zašto?
Viši kreditni rejting općenito znači niži kreditni raspon, ali to nije jedini kriterij na tržištu.
06.10.2025
Na brodogradilišta su se potrošile milijarde, a sada se prodaju za sitniš. Zašto?
Brodogradilište 3. maj prodaje se za svega svega par milijuna eura, što je tek djelić vrijednosti jednog novog tankera ili kontejnerskog broda. Iza tako niske cijene stoje golemi dugovi i kronični gubici koji traju desetljećima.
22.09.2025
Rashodi: U službi građana i javnih službi
Rashodi za 2026. godinu iznose 39,8 milijardi eura, što je povećanje od tri milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu. Najveći dio rashoda usmjeren je prema mirovinama i naknadama građanima (33 posto), dok rashodi za zaposlene čine 22 posto. Pomoći lokalnim jedinicama i izvanproračunskim korisnicima čine 13 posto, potpora javnim službama 10 posto, a kapitalne investicije i subvencije gospodarstvu po osam posto.
U strukturi rashoda za zaposlene, najviše se izdvaja za školstvo (24 posto) i zdravstvo (23 posto), što potvrđuje stratešku orijentaciju prema obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Policija, znanost, obrana i pravosuđe također dobivaju značajna sredstva.
Socijalna osjetljivost i strateška ulaganja
Za osjetljive skupine predviđeno je 1,343 milijarde eura, uključujući inkluzivni dodatak, jednokratne naknade, zajamčenu minimalnu naknadu, naknade za udomitelje i roditelje njegovatelje, te naknade za ugrožene kupce energenata.
Demografska revitalizacija obuhvaća ukupno 804 milijuna eura, od čega se 578 milijuna odnosi na dodatni rodiljni dopust, roditeljski dopust i opremu za novorođeno dijete. Doplatak za djecu iznosi 194 milijuna eura, a mjere demografske politike dodatnih 32 milijuna.
Ulaganja u energetsku tranziciju, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša dosežu 1,6 milijardi eura. Najveći dio ide u razvoj javne vodoopskrbe (33 posto), energetsku obnovu zgrada (28 posto) i energetsku infrastrukturu (27 posto), uključujući izgradnju plinovoda, modernizaciju elektroenergetskog sustava te ugradnju solarnih sustava i punionica za električna vozila.
U području obrane, izdvajanja dosežu 757 milijuna eura, što je 2,06 posto BDP-a. Sredstva su namijenjena nabavi borbenih tenkova Leopard, aviona Rafale, helikoptera Black Hawk, borbenih vozila Bradley, sustava HIMARS i bespilotnih letjelica Bayraktar.
Obrazovanje također dobiva snažnu podršku - 518 milijuna eura ulaže se u izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju osnovnih škola, prehranu učenika, besplatne udžbenike i potpore studentima. Čak 96 posto učenika osnovnih škola ima pravo na besplatnu prehranu, a osigurano je 5.183 pomoćnika u nastavi.
Proračun za 2026. godinu potvrđuje predanost Vlade fiskalnoj stabilnosti, uz deficit od -2,9 posto BDP-a i javni dug od 56 posto BDP-a, što je u skladu s europskim fiskalnim pravilima.