Vlada je uputila u proceduru Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna za 2025. godinu, kojim se korigiraju prihodi i rashodi u skladu s novim makroekonomskim okolnostima i fiskalnim pritiscima. Rebalans donosi smanjenje planiranog manjka državnog proračuna, prelazak izvanproračunskih korisnika iz minusa u plus, te preraspodjelu sredstava prema mirovinskom sustavu, socijalnim naknadama i plaćama u javnom sektoru.
Prihodi i rashodi: manjak manji od očekivanog
Prihodi ostaju na razini 33 milijarde eura, uz blago povećanje od 30 milijuna eura.
Rashodi se smanjuju za 223 milijuna eura, na 36,8 milijardi eura.
Manjak državnog proračuna time se smanjuje s 4,0 na 3,8 milijardi eura.
Izvanproračunski korisnici: od minusa do viška
Jedan od najznačajnijih pomaka odnosi se na izvanproračunske korisnike. Umjesto planiranog manjka od 161 milijun eura, sada se očekuje višak od 94 milijuna eura.
Čitaj više
Porezne reforme idu kao na traci, poslujemo li i živimo bolje?
Hrvatska je od 2019. provela nekoliko poreznih reformi, ali ukupno gledajući one nisu ništa značajno promijenile ni po pitanju strukture ni težine poreznog sustava.
10.12.2024
Proračun za 2025. napuhao se na 37 milijardi eura, tko su najveći dobitci
Ukupni prihodi veći su u odnosu na 2024. godinu za 8,6 posto.
14.11.2024
Na brodogradilišta su se potrošile milijarde, a sada se prodaju za sitniš. Zašto?
Brodogradilište 3. maj prodaje se za svega svega par milijuna eura, što je tek djelić vrijednosti jednog novog tankera ili kontejnerskog broda. Iza tako niske cijene stoje golemi dugovi i kronični gubici koji traju desetljećima.
22.09.2025
Plenković može odahnuti: S&P dao Hrvatskoj ‘A-’, izgledi ostaju pozitivni
Glavni pokretači su snažan gospodarski rast, pad javnog duga i benefiti članstva u europodručju i Schengenu.
12.09.2025
Najveći doprinos daju Hrvatske autoceste s plusom od 178 milijuna eura, dok Hrvatske vode i Hrvatske ceste i dalje bilježe negativan rezultat. Ovaj zaokret smanjuje pritisak na konsolidirane javne financije i daje Vladi dodatni manevarski prostor.
Potrošnja po ministarstvima
Najveći proračunski korisnik ostaje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike s planom od 11,86 milijardi eura. Slijede: Zdravstvo: 4,97 milijardi eure, Obrazovanje i mladi: 4,61 milijardi eura, Financije: 2,89 milijardi eura te Promet i infrastruktura: 1,73 milijarde eura.
Ovakva struktura potvrđuje da se najveći dio državne potrošnje i dalje usmjerava na mirovine, plaće i socijalne transfere, dok kapitalni projekti i razvojne politike ostaju u drugom planu.
Ključne mjere
Rebalans naglašava više od milijardu eura dodatnih sredstava za građane i umirovljenike, uključujući: povećanje mirovina i mirovinskih primanja, rast plaća u javnim i državnim službama te jačanje socijalnih i rodiljnih naknada.
Tomislav Pavlek/Hina
Uz to, 55 milijuna eura osigurano je za 9. paket mjera zaštite standarda građana i konkurentnosti gospodarstva. Paket uključuje subvencije za energente, ciljane potpore najugroženijima te postupno popuštanje kriznih mjera uz stabilizaciju energetskog tržišta.
Prema novom planu, manjak opće države iznosit će 2,9 posto BDP-a, što je unutar Maastrichtskog kriterija od tri posto. Istodobno, javni dug nastavlja padati i u 2025. trebao bi iznositi 56,9 posto BDP-a, ispod referentne granice od 60 posto. Time Hrvatska ostaje u zoni fiskalne održivosti, unatoč rastu socijalnih rashoda.
.webp){kind=icon}
