Kraj srpnja i početak kolovoza rijetko su vruće razdoblje na domaćem tržištu kapitala usprkos visokim ljetnim temperaturama, no ova se godina svakako pokazala iznimkom. Tjedan je započeo posljednjim poglavljem u javnoj ponudi dionica Žito grupe, odnosno izlistavanjem tih dionica na Zagrebačkoj burzi, a završio neočekivanom najavom ponude Financijske agencije za preuzimanje većinskog vlasništva iste te burze.
Bilo je tu još nešto malo i carinskih sporazuma između vodećih svjetskih ekonomija, monetarnih odluka najvećeg svjetskog gospodarstva, BDP-ova, inflacija i hrpe poslovnih rezultata svih mogućih kompanija. No krenimo redom.
Žito grupa u javnoj je ponudi dionica prije nekoliko tjedana prikupila 130 milijuna eura. Glavni ulagači bili su domaći mirovinski fondovi, a dionica se u ponedjeljak pojavila i na Zagrebačkoj burzi. Prvog dana cijena joj je porasla gotovo šest posto. Do kraja tjedna protrgovano je dionica u vrijednosti 1,61 milijun eura, a cijena je u petak zaključena na 20,80 eura, 2,5 posto više od 20,30 eura koliko je iznosila u javnoj ponudi.
Končar je objavio rekordne rezultate. | Sandra Šimunović/PIXSELL
Sredina tjedna na domaćem tržištu kapitala protekla je u znaku objave kvartalnih financijskih izvještaja. Negativnih iznenađenja uglavnom nije bilo, a pojedine kompanije su čak ugodno iznenadile investitore. Većina dionica ipak nije reagirala čak niti, kao u slučaju Končara, kad su objavljeni rekordni rezultati.
U petak je ipak stiglo iznenađenje, ali nevezano uz kvartalne rezultate. Financijska agencija, trgovačko društvo u vlasništvu države, objavila je kako želi preuzeti većinsko vlasništvo u Zagrebačkoj burzi. Ponudu za dionice objavit će naknadno što znači da će i dalje biti živahno na domaćem financijskom tržištu.
Aktivni regulatori
Uz tržište kapitala aktivni su bili i domaći regulatori. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zabranila je Adriatic osiguranju isplatu dividende. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je postupak protiv požeške tvrtke Agronom zbog sumnje u nelegalnosti pri otkupu pšenice.
Nakon svega, jedva da je ostalo mjesta i za uobičajene ljetne teme poput turističke sezone. Brojke za kompletan srpanj stići će tek u idućih nekoliko dana, ali stručnjaci u međuvremenu podsjećaju na neke stare boljke. Boris Šuljić, vlasnik vinarije, hotela i restorana Boškinac, drži da su napori kako bi se promijenio imidž Hrvatske kao isključivo "zemlje sunca i mora" i dalje nedostatni.
Član upravnog odbora Europskog udruženja putničkih agencija Boris Žgomba za Bloomberg Adria TV podsjeća kako "ispred sebe imamo još pola (sezone, op.) za odraditi i to je sasvim sigurno jedan dosta neizvjestan period, odnosno period u kojemu se mogu, ali i ne moraju ostvariti dobri rezultati".
Proteklog tjedna objavljeni su i rezultati ankete među domaćim bankarima koji očekuju bitno strože uvjete za potrošačke kredite tijekom ovog tromjesečja, dok bi uvjeti za korporativne kredite trebali ostati isti. Ekonomski analitičar Predrag Bejaković primijetio je kako u Hrvatskoj plaće rastu, no ne raste istim tempom i produktivnost. Osvrnuo se i na recentni rast minimalnih plaća primjećujući kako prebrzi rast minimalnih plaća nije dobar "jer se na taj način narušava konkurentska sposobnost gospodarstva".
Vrijedni certifikati
Onima koji žele plaću višu od minimalne ne bi bilo zgorega razmotriti dodatno školovanje. U financijskom sektoru onih koji primaju minimalac vjerojatno nema, ali određeni certifikati, poput CFA, mogu i bitnije utjecati na visinu primanja, tvrdi Tajana Štriga, direktorica CFA Udruge Hrvatska.
Raspoloživost stručnih osoba mogla bi se pojaviti kao dodatan problem iduće godine kad na snagu stupa Direktiva Europske unije o poboljšanju rodne ravnoteže u čelništvu velikih kompanija. U tradicionalno muškim djelatnostima, poput elektroenergetike, jednostavno nema dovoljno žena pa bi se kompanije poput Končara, koje žele zapošljavati žene, mogle naći u potekšoćama.
HNK Rijeka prošlu je sezonu završio s dvije krune | Milan Šabić/PIXSELL
I u sektoru dostave dominiraju muški zaposlenici, no fizičku zahtjevnost posla mogli bi smanjiti paketomati. Sve ih je više i kod nas i u Europi, a na domaćem tržištu dominiraju Hrvatska pošta, GLS, DPD i Box Now.
Nakon dostave paketa, vrijedni zaposlenici mogu se opustiti i uz nogometnu utakmicu. Splitski Hajduk je u četvrtak uspio izboriti nastavak natjecanja u Konferencijskoj ligi, no HNK Rijeka dan ranije nije uspjela proći drugi kvalifikacijski krug za Ligu prvaka. Prema procjeni Mihaela Blažekovića, voditelja analiza u Bloomberg Adriji, trenutna vrijednost momčadi Rijeke kreće se oko 37 milijuna eura.
Hrvatski klupski nogomet uglavnom se nalazi daleko od globalnih kretanja, a slično je i kad je u pitanu ekonomija. No odluke na svjetskoj razini itekako utječu na nas. Sjedinjene Američke Države i Europska unija objavili su kako su postigli carinski sporazum. Opća carinska stopa koju će Amerikanci plaćati na europske proizvode bit će 15 posto, no postoje sumnje u provedivost sporazuma.
U petak je istekao rok kojeg je američka vlast odredila za postizanje trgovinskih sporazuma s državama kojima je ranije ove godine zaprijetila carinama. Nove carinske stope trebale bi se početi primjenjivati od 7. kolovoza, a globalne burze reagirale su padom nakon što je iz Bijele kuće stigao popis novih carinskih stopa za više od 90 zemalja. Sudeći po hirovitosti ranijih poteza američke izvršne vlasti carinska priča bi se mogla bitno izmijeniti već i tijekom vikenda, tako da sve informacije opet treba uzimati s dozom opreza.
Čelnik Saveznih rezervi Jerome Powell | Al Drago/Bloomberg
S druge strane, hirovitost je nepoznat pojam za američke monetarne vlasti. Čelništvo Saveznih rezervi proteklog je tjedna, prema očekivanjima, zadržalo referentne kamatne stope na dosadašnjim razinama. Makroekonomski podaci, očito, nisu dozvolili dodatno labavljenje monetarne politike, ali nisu niti tražili njeno zaoštravanje.
Upravo je objava najnovijih makroekonomskih podataka obilježila statistički tjedan s ove strane Atlantika. U srijedu smo saznali kako je bruto domaći proizvod (BDP) Europske unije u drugom kvartalu, prema preliminarnim procjenama Eurostata, bio 1,5 posto viši nego godinu prije. To je na razini rasta od 1,6 posto ostvarenog u prvom tromjesečju.
I kad je u pitanju inflacija stvari su na široj razini relativno stabilne. Eurostat je u petak objavio svoju prvu procjenu za srpanjsku inflaciju u eurozoni koja se zadržala na godišnjoj stopi od dva posto. U Hrvatskoj je porasla. Mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP), inflacija je dodatno ubrzala u srpnju na 4,5 posto. Srpanj je tako postao četvrti mjesec za redom otkad je inflacija ponovo počela rasti s razine od četiri posto u travnju.
Inflacija cijena nije rezervirana samo za potrošačku robu i usluge. Neki sumnjaju kako valuacija kompanija koje su povezane s umjetnom inteligencijom počinje previše sličiti na nerazumni rast dionica tehnoloških kompanija u drugoj polovici devedesetih koji je završio poznatim dot-com krahom. Aco Momčilović, predsjednik Global AI Ethics instituta, u razgovoru za Bloomberg Adria TV priznaje kako "ima sličnosti s dot-com balonom", ali smatra kako bi eventualni pad trebao biti više meko prizemljavanje, a ne krah.
"Mi se moramo suočiti s nekakvim potpuno novim metodologijama valuacije kompanija," dodaje on. A domaće financijsko tržište bi se konačno moglo suočiti s činjenicom da je ljeto i da je vrijeme za malo odmora pod borovima. Cvrčci zovu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...