Bankari prognoziraju bitno strože uvjete za potrošačke kredite

Domaći bankari očekuju kako će se uvjeti za potrošačke i stambene kredite postrožiti tijekom ovog tromjesečja, a potražnja za njima će pasti. Istovremeno, potražnja za korporativnim kreditima trebala bi blago porasti, a uvjeti kreditiranja se neće mijenjati, pokazuje anketa koju među bankarima redovno provodi Hrvatska narodna banka (HNB), a čiji su rezultati objavljeni u utorak.

Prognoze za kredite stanovništvu nisu preveliko iznenađenje s obzirom na to da su s početkom srpnja stupile na snagu mjere koje je središnja banka najavila još u siječnju, a kojima su uvedena ograničenja na iznos duga koji određeni potrošač smije imati prilikom odluke o odobravanju novih kredita. Bankama je ostavljeno nešto fleksibilnosti kad su u pitanju stambeni krediti, no glavni kriterij je da omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka klijenta ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite.

Prilikom uvođenja mjera HNB ih je proglasio "preventivnima", a uvedene su "s ciljem očuvanja stabilnosti financijskog sustava". Gotovinski nenamjenski krediti su kod banaka razinu od sedam milijardi eura dosegnuli u studenom 2019. godine te su iduće tri godine porasli za tek 200 milijuna eura. Nakon toga slijedi snažan rast od po milijardu eura godišnje da bi s krajem svibnja 2025. bili na razini od gotovo 9,8 milijardi eura. Stambeni krediti rasli su postepeno, no i njihova razina je u posljednje dvije godine povećana za 2,4 milijarde na 12,6 milijardi eura.

U anketi, koju središnja banka provodi među rukovoditeljima u bankama zaduženim "za kreditno poslovanje (...) s poduzećima i stanovništvom", bankari su naveli i kako su u drugom tromjesečju podosta ublaženi uvjeti za potrošačke kredite i tek blago za stambene. Pred uvođenje postroženih mjera tako se nešto moglo i očekivati, no sudeći po odgovorima povoljniji uvjeti za potrošačke kredite prošli su ispod poslovičnog žita jer su banke uglavnom reklamirale stambene kredite gdje su uvjeti tek nešto ublažavani.

To je i razumljivo jer je potražnja, barem su tako naveli bankari, za stambenim kreditima snažno skočila u drugom kvartalu što znači da se uvjeti nisu morali previše ublažavati kako bi banke nastavile s rastom kreditiranja. S druge strane, potražnja za potrošačkim kreditima u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja je tek blago porasla što znači da su banke morale međusobno snažno konkurirati povoljnijim uvjetima kako bi privukle klijente.

Rezultati ankete pokazuju i kako bankari tijekom ovog tromjesečja očekuju poprilično postroživanje uvjeta za stambene kredite i čak i još nešto jače postroživanje za potrošačke. Uz to, prognoziraju i poprilično snažan pad potražnje za stambenim kreditima i nešto slabiji za potrošačke.

Kad su u pitanju korporativni krediti, situacija je puno mirnija. Bankari tvrde kako se u drugom tromjesečju nisu bitnije mijenjali standardi odobravanja korporativnih kredita te kako je broj odbijenih formalnih i neformalnih zahtjeva za kredite tek blago povećan, dok je potražnja umjereno rasla, najviše za dugoročne kredite.

Za treće tromjesečje smatraju kako se standardi odobravanja kredita neće mijenjati, odnosno neće biti ni postroživanja niti labavljenja uvjeta i očekuju kako će potražnja blago rasti, uglavnom za kredite malim i srednjim poduzećima te za dugoročne zajmove.

Podaci središnje banke pokazuju kako je rast kredita kompanijama ove godine ubrzao u odnosu na prošlu. U prvih pet mjeseci oni su porasli za 1,2 milijarde eura, što je manje od 876 milijuna eura porasta ostvarenog u cijeloj prošloj godini.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar