EU inzistira na ženama u upravama, ali hrvatske tvrtke pitaju: 'Super, ali gdje su?'

Iako žene čine veći dio visokoobrazovanih u Europskoj uniji, ta se brojka nikako ne uspijeva preliti na poslovni svijet. Tek trećina žena u cijelom svijetu nalazi se na rukovodećim pozicijama, a kako bi se situacija popravila EU je uvela direktivu kojom želi povećati broj žena na ključnim pozicijama tvrtki. No, iako direktiva u teoriji zaista jest korak prema većoj ravnopravnosti, njezina provedba nije tako jednostavna, posebno u industrijama u kojima tradicionalno dominiraju muškarci. Zbog svega se neke tvrtke pitaju kako će ispuniti kvote kad žena uopće nema dovoljno u njihovim kadrovskim bazenima ili na tržištu rada.

O čemu je točno riječ? U lipnju 2026. godine na snagu stupa EU Direktiva o poboljšanju rodne ravnoteže prema kojoj se velikim tvrtkama koje kotiraju na burzama nalaže da u upravnim i nadzornim odborima imaju barem 40 posto žena ili, alternativno, 33 posto žena na svim direktorskim pozicijama.

Sukladno broju zaposlenih i prihodima, toj se direktivi u Hrvatskoj mora prilagoditi tek nešto više od 20 domaćih tvrtki, no iz nekih od njih navode da su ovakve kvote teško ostvarive i nezahvalne. I to ne zato što ne žele zaposliti žene, nego zato što je žena u, primjerice, proizvodnim ili tehnološkim branšama jednostavno manje. No koje je onda rješenje?    

Žene u hrvatskom poslovnom svijetu

Selectio Indeks, koji već 20 godina mjeri udio žena u upravama društava u sastavu indeksa Crobex, pokazuje da u 2025. godini taj udio iznosi 22,5 posto. Iako je to zaista mali udio žena u upravama domaćih kompanija, ove godine je zapravo zabilježen blagi rast u odnosu na 19,4 posto iz istog razdoblja prošle godine.

Također, postotak tvrtki sastavnica Crobex-a koje u upravama nemaju niti jednu ženu se smanjio. No treba imati na umu da, dok je u sastavu Crobex-a takvih tvrtki 42 posto, sve od 100 najznačajnijih kompanija na Londonskoj burzi imaju barem jednu ženu u upravi.

Nije sve u kvotama

No dok je jasno da brojke u domaćim tvrtkama nisu na strani žena i da na tome treba raditi, ostaje činjenica da nije sve u statistici i kvotama. Manji broj žena u nekim kompanijama odraz je manje zastupljenosti žena u nekim strukama općenito.

Primjerice, prema zadnjim dostupnim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je prerađivačkoj industriji zaposleno 229,6 tisuće muškaraca i 77,6 tisuća žena, dok je kategoriji stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti zaposleno 72,6 tisuće muškaraca i 36,4 tisuće žena.

Uzmemo li primjer tvrtki, u Končaru, koji primarno posluje u elektroenergetici kao jednoj vrlo specifičnoj i tradicionalnoj industriji, od 5,6 tisuća zaposlenika, većinu kadra i dalje čine muškarci.  

"Najveći broj naših zaposlenika radi u tvornicama, a nositelji ključnih procesa upravo su inženjeri elektrotehnike i strojarstva, tehničari u povezanim strukama i ostali radnici u našim pogonima", ističe Gordan Kolak, predsjednik uprave Končara, za Bloomberg Adriju.

Gordan Kolak | Bloomberg Adria

Pa iako naglašava da zapošljavaju značajan broj žena na različitim ulogama, ističe da raznolikost njihovog kadra prvenstveno ovisi o prilikama na tržištu rada, odnosno o dostupnosti kvalificirane radne snage koja ispunjava njihove specifične potrebe koje su, zbog nikad snažnije globalne potražnje, sve intenzivnije. 

Više muških zaposlenika ima u domaćoj IT tvrtki Sofascore. Tamo trenutno radi oko 75 posto muškaraca i 25 posto žena, no ova je razlika, kako nam govori Ivana Mikanović, CHRO & VP of Board Sofascorea, u skladu s prosjekom u IT industriji.

Pitanje direktive

Sofascore doduše ne spada među kompanije koje podliježu ranije spomenutoj direktivi, no jedna je od mnogih koje svjedoče razlici u broju muškaraca i žena među zaposlenima zbog sektora u kojem posluju. Mikanović tako za Bloomberg Adriju naglašava da je IT je specifična industrija koja se dugo smatrala "muškom" te je zbog toga put prema ravnoteži na vodećim pozicijama kompleksan i višeslojan.

"U industrijama i strukama gdje danas još uvijek postoji osjetan nerazmjer u broju dostupnih visokoobrazovnih stručnjaka, nezahvalno je nametati kvote koje bi prvenstveno bile same sebi svrha, a također je teško prognozirati njihove posljedice na poslovanje", ističe Kolak.

Kolak naglašava i da, kao pobornik rodne jednakosti i kulture jednakih mogućnosti, vjeruju u karijerno napredovanje i dodjelu rukovodećih odgovornosti isključivo na temelju iskustva, znanja i kompetencija.

Također, Kolak dodaje da je prema nedavnim istraživanjima Europske komisije razvidno da žene u Europi čine trećinu diplomanata u STEM području, a navedeno je u korelaciji i s podacima koje proteklih godina dobivamo od tehničkih fakulteta, koji govore da oko 30 posto njihovih novih studenata čine djevojke. Nadalje, podaci Eurostata iz 2023. govore kako su u navedenoj godini u EU žene činile 41 posto znanstvenica i inženjerki.

"Posebno važan podatak za našu industriju pritom predstavlja činjenica da je iz navedenog uzorka samo 22,4 posto njih bilo zaposleno u proizvođačkoj industriji (manufacturing). Uz to, Digital Decade Progress Report iz 2024. također ukazuje na podatak da među ICT specijalistima žene čine jednu petinu. Ipak, čvrsto vjerujemo da smo u tom pogledu na uzlaznoj putanji i da smo na pragu nove ere u kojoj ćemo svjedočiti znatno povoljnijoj statistici", kaže Kolak.  

Ivana Mikanović | Sofascore

Obrazovanje kao važan faktor

Upravo je obrazovanje jedan od važnih segmenata ovog, često začaranog kruga, manjka žena u određenim strukama. Žena je manje na tehnoloških i sličnim fakultetima, zatim i u takvim kompanijama, pa posljedično i na njihovim upravnim pozicijama.

Ipak, to se posljednjih godina mijenja. Maja Brkljačić, rukovoditeljica Sveučilišnog instituta Algebra LAB, za Bloomberg Adriju navodi da iako na Sveučilištu Algebra Bernays brojčano dominiraju muškarci, u posljednje četiri akademske godine zabilježen je ohrabrujući trend.

"Sve veći broj žena odlučuje se za obrazovanje u digitalnim, odnosno, tehnološkim područjima. Podaci pokazuju kontinuirani rast udjela ženskih studentica na gotovo svim tehnološkim studijima", navodi.

Konkretno, pozitivne brojke bilježe na studiju Multimedijske produkcije, gdje je udio studentica porastao s 24,1 posto u akademskoj godini 2022./2023. na čak 44 posto u 2025./2026. godini. Zatim na studiju Razvoja računalnih igara, koji je u samo godinu dana zabilježio gotovo trostruko povećanje udjela studentica – s 15,1 posto na čak 40 posto; a pozitivan trend zabilježen je i na tradicionalno tehnički orijentiranim programima poput Programskog inženjerstva, gdje je udio studentica u tri godine porastao s 13,2 posto na 21,4 posto.

"S obzirom na još uvijek izraženu podzastupljenost žena u STEM području, ovi podaci ukazuju na pozitivne pomake koji se mogu povezati s jačanjem društvene svijesti o važnosti uključivanja žena u tehnologiju, ali i naporima obrazovnih institucija da kroz kampanje, stipendije i vidljivost ženskih uzora u industriji potaknu veći interes i sudjelovanje studentica", naglašava Brkljačić.

Maja Brkljačić | Algebra

Što treba mijenjati?

Što je onda rješenje i može li europska direktiva zaista promijeniti statistiku u korist žena? Kratak odgovor na drugo pitanje je – ne. Pitanje manjeg broja žena na upravnim pozicijama je puno kompleksnije od uvođenja kvota.

Također, Mikanović ističe da glavne prepreke nisu isključivo u industriji, već u društvu u cjelini. Navodi da kada je u pitanju IT sektor, ulazak većeg broja žena često koče dublji obrasci, od rodnih stereotipa i manjih očekivanja prema djevojčicama u tehničkim područjima, do nedostatka ženskih uzora u tehnologiji.

Naglašava i da postizanje ravnomjerne zastupljenosti žena zahtijeva puno više od internih promjena.

"To uključuje i prilagodbe u odgoju koji od najranije dobi djevojčicama i dječacima treba pružati jednake prilike i poticaje. Osim toga, nužne su i šire društvene i kulturološke promjene, poput redefiniranja tradicionalnih uloga, stvaranja sustava podrške ženama koje ciljaju na rukovodeće pozicije te boljeg balansa između privatnog i poslovnog života. Stoga je za mnoge kompanije u industrijama s većinskom muškom radnom snagom rok iz direktive izazovan, ali i važan poticaj za dugoročne i sustavne promjene", zaključuje Mikanović.  

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar