AZ i Raiffeisen mirovinski fondovi novi bitni dioničari Žita

AZ i Raiffeisen mirovinski fondovi postali su novi bitni dioničari Žito grupe nakon javne ponude dionica, pokazuju podaci Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD). Prema listi deset najvećih dioničara objavljenoj u četvrtak, najveće udjele i dalje imaju Marko Pipunić i Marijana Majić Pipunić. Zajednički oni kontroliraju 71,5 posto dionica.

Nakon njih na listi slijedi AZ obvezni mirovinski fond kategorije B koji ima 6,9 posto, a niže na listi još se nalaze i AZ obvezni fond kategorije A te AZ profit otvoreni dobrovoljni mirovinski fond. Zajednički, fondovi pod upravljanjem Allianz ZB mirovinskog društva imaju barem 8,4 posto dionica Žita.

Društvo među najvećim dioničarima rade im Raiffeisen fondovi i to RBA obvezni mirovinski fond kategorije B i Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond koji zajednički kontroliraju 3,9 posto dionica Žita.

Nije isključeno da se niže na listi dioničara nalazi još fondova pod upravljanjem ovih dvaju mirovinskih društava što znači da bi udjeli pod njihovom kontrolom mogli biti još veći.

Među većim dioničarima i dalje se nalazi društvo Surimar u vlasništvu Marka Pipunića, Marijane Majić Pripunić i dvadesetak drugih fizičkih osoba. Surimar upravlja s dodatnih 2,5 posto dionica, a još jedan posto se nalazi u trezoru samog Žita. Sveukupno to je 74 posto dionica pod kontrolom Pipunića, a kako trezorske dionice ne daju pravo glasa, dosadašnji vlasnik i dalje ostaje glavni kreator poslovne politike.

Dionice Žita u javnoj su se ponudi prodavale po 20,30 eura, a njihovom prodajom društvo je prikupilo 130 milijuna eura. AZ mirovinski fondovi uplatili su barem 43,8 milijuna eura, a Raiffeisen fondovi barem 20,1 milijun, sugeriraju dostupni podaci SKDD-a.

Mirovinski fondovi ulagači su na duge staze, no jesu li donijeli pravu odluku moći će se naslutiti već u ponedjeljak kad počinje trgovina dionicama Žita na Zagrebačkoj burzi. Poleti li cijena nakon početka trgovanja oni investitori koji nisu dugoročni ulagači mogu zaraditi već na početku trgovanja. Krene li pak cijena prema dolje, iako bi bitniji pad trebali spriječiti održavači tržišta, to neće biti ugodan signal za domaće tržište kapitala i neke druge igrače koji eventualno razmatraju javnu ponudu dionica.

Izlazak Žito grupe na burzu drugi je takav veliki događaj ove godine. Početkom ožujka svoje je dionice izlistalo zagrebačko građevinsko poduzeće ING-GRAD koje je kroz svoju javnu ponudu prikupilo 61 milijun eura svježeg kapitala.

U javnoj ponudi ING-GRAD-a mirovinski fondovi su također bili među glavnim investitorima, a bitni su dioničari i danas. AZ fondovi su također bili pri vrhu među najvećim dioničarima, a društvo su im pravili Erste Plavi te PBZ CO fondovi koje se ne može vidjeti među deset najvećih dioničara Žita.