Plaće u Hrvatskoj rastu, ali produktivnost zaostaje, što nas čeka dalje?

Prosječna neto plaća u svibnju je u Hrvatskoj porasla i dosegla 1.451 euro, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U usporedbi s petim mjesecom 2024. godine, plaće su realno porasle 5,9 posto. 

Od 1. siječnja ove godine porasla je i minimalna bruto plaća, i to za 15,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, i sada iznosi 970 eura. 

"Ona jest rasla 15 posto, ali u zadnje približno četiri godine rasla je čak 40 posto," kaže za Bloomberg Adria TV ekonomski analitičar Predrag Bejaković. "Sigurno je da ona radi pritisak na više plaće. Općenito nije skroz jasno utječe li minimalna plaća i na smanjivanje otvorene zaposlenosti. Naime, ako je minimalna plaća jako visoka, onda poslodavci neće zapošljavati radnike, već će koristiti strojeve." 

U Hrvatskoj nema mnogo ljudi koji primaju minimalnu plaću, dodaje: "Približno je to oko četiri posto zaposlenih, ili su blizu nje. Ako minimalna plaća jako raste, to nije dobro (...) jer se na taj način narušava konkurentska sposobnost gospodarstva." 

Različite stope rasta plaća zabilježene su u različitim sektorima: najviše neto plaće isplaćene su u sektoru zračnog prijevoza - 2.280 eura, a najniže u tekstilnoj industriji, gdje u prosjeku neto plaće iznose oko 921 euro.

"U nekim dijelovima Hrvatske postoje gotovo izolirani slučajevi da tekstilna industrija zapravo pruža jedini način za mogućnost zapošljavanja," ističe Bejaković. "Treba povećati produktivnost u sektorima koji su manje produktivni, nastojati osposobiti radnike za prelazak u druge sektore, a i kolektivnim pregovaranjem utjecati na ublažavanje velikih razlika u plaćama," budući da visoka dohodovna nejednakost ima negativne posljedice po gospodarski rast. 

Nezaobilazno pitanje

Bejakovića smo pitali i koliko je rast plaća u Hrvatskoj rezultat nužde zbog nedostatka radne snage, a koliko sustavne produktivnosti. 

"Nažalost, u Hrvatskoj rast plaća ne prati produktivnost. Ona bilježi slabiji porast, a to nije dobro," upozorava Bejaković. "Trebalo bi težiti tome da rast plaća koliko-toliko prati rast produktivnosti. Ujedno, moramo biti svjesni da rast plaća izaziva i inflaciju. Proizvođačima i poduzetnicima se veliki rast plaća prenosi u skuplje proizvode i usluge, što opet dovodi do makroekonomske nestabilnosti. 

Bejaković ne vjeruje da će plaće još značajnije rasti. "Naše plaće su, s obzirom na razinu naše gospodarske razvijenosti, osjetno veće. Plaće su nam nešto veće od bruto domaćeg proizvoda i slijedom toga ne očekujem neki značajniji rast u neko dogledno vrijeme, iako, sigurno da će, zbog nedostatka radnika, one i dalje rasti."

Čini se kako rast plaća ipak nije dovoljan kako bi se smanjila emigracija. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je 2024. godine iz Hrvatske iselilo nešto preko 20 tisuća građana, a u Hrvatsku se iz inozemsta vratilo njih oko 13,3 tisuće. 

Bejaković naglašava kako je negativni saldo danas ipak mnogo manji nego prije sedam ili osam godina: "U posljednjih desetak godina tu govorimo o nekih 400.000 osoba, od kojih se vrlo mali broj vratio. Ako Hrvatska ostvari visoke stope rasta, odnosno nastavi ove pozitivne trendove koje je bilježila u zadnjih par godina, ako bi postala država vladavine prava i ako bi ljudi osjećali perspektivu, sigurno bi se i lakše vraćali." 

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar