Schöfböck: Ljudi će se opreznije zaduživati, ali će BDP rasti 2,5 posto

Zarada banaka u Adria regiji u prvih pola godine je u prosjeku skočila za vrlo impresivnih 82 posto u odnosu na prvi dio 2022. godine. Tim smo povodom u našem eteru razgovarali s nekoliko čelnika domaćih banaka, pa tako i s CEO-om Erste banke Christophom Schöfböckom.

Vidite li na horizontu da se vraća priča s varijabilnim kamatama na kredite?

Za sada će se nastaviti trend da će puno kredita, pogotovo za građanstvo, biti s fiksiranom kamatnom stopom. Mi nudimo i jednu i drugu opciju. Međutim, od kredita koje Erste banka daje velikim korporacijama, oko 35 posto ima fiksnu kamatu, 70 posto kredita za male i srednje tvrtke je s fiksiranom kamatnom stopom, dok su dvije trećine stambenih kredita s ili potpuno fiksiranom ili djelomično fiksiranom kamatom barem na pet do deset godina. Što se tiče gotovinskih kredita, imamo blizu 95 posto fiksiranih kamata. Taj trend je već prisutan u postojećem portfelju. To je u ovom trenutku za Hrvatsku prednost. U susjednim zemljama i članicama Europske unije je udio varijabilnih kamata puno veći nego kod nas. Mislim da će se, dok se nastavljaju trendovi relativno visokih kamatnih stopa i politike ECB-a, taj trend nastaviti barem u idućoj godini.

Dakle, građani i mala i srednja poduzeća neka ostanu na kursu na kojem su i trenutno?

Mi nudimo opcije, ali naravno, klijent mora odlučiti što on na kraju hoće. Mislim da je u ovom trenutku vjerojatno racionalna odluka ići na fiksirane kamatne stope.

Hoće li klijenti banaka početi značajnije oročavati svoja sredstva i drugo, ne postoje li brojni drugi instrumenti koji nude značajno veće prinose nego što će ih ikada nositi oročena sredstva u banci?

Apsolutno postoje, što smo već vidjeli ove godine kada je u proljeće država izdala državne obveznice za građanstvo. Tada su naši klijenti pokazali veliki interes za takav instrument i mi smo za njih plasirali velike iznose u taj instrument. Država opet najavljuje slične instrumente, vjerojatno će građanima ponuditi trezorce. Tu su naravno i različiti fondovi. Međutim, što se tiče kamatne stope za oročene depozite, već smo u prvom kvartalu, ili točnije 1. svibnja, prvi put digli kamatnu stopu na oročene depozite za oko jedan postotni bod. Digli smo i aktivne kamatne stope, znači na kredite, kako bi bile balansirane. To neće biti sve u ovoj godini. U ovoj godini će vjerojatno biti još jedna korekcija stopa na oročene depozite, radimo analizu.

Vidite li da bi one mogle ići prema gore? Pitanje je zapravo koliko su građani uopće skloni ići u tom smjeru?

Ne znamo što klijent točno želi, treba li mu novac u kratkom roku ili ne treba. Ako ne treba u kratkom roku, definitivno treba gledati druge alate, od obveznice do različitih fondova. To što njemu kratkoročno treba, treba i kratkoročno plasirati. Definitivno preporučujemo da gleda različite opcije.

Domaće banke, čini mi se, ove godine ostvaruju povijesno visoke povrate na kapital. Jeste li vi zadovoljni i kako mislite držati korak s tim rezultatima u perspektivi?

Mi stojimo dobro i ove godine, međutim, treba to staviti u kontekst zadnjih sedam, osam, devet godina i politike Europske središnje banke. Imali smo doba negativnih kamatnih stopa, kada je najveći dio tog pitanja išao na teret banaka, tako da smo imali i niske povrate na kapital. Od prošle godine smjer je suprotan. Međutim, u našoj bilanci je samo oko 15 posto neto kamatnih prihoda od plasirane tzv. likvidnosti, a 85 posto od poslovanja i od podrške projektima naših klijenata. Najveći dio definitivno igra uloga dobrog razvoja hrvatskog gospodarstva i naših klijenata.

Što se tiče samog zaduživanja poduzeća za investicije, slijedi li nekakva rupa ili kriza?

Mi za sada ne vidimo rupu. Nakon što smo prošle godine zabilježili rekordan rast kredita poslovnim klijentima, ove godine bilježimo manji rast, ali ipak rast i radna mjesta. Prošle godine krediti za gospodarstvo su rasli preko 15 posto, dok i ove godine očekujemo nešto više od pet posto. Ali treba to gledati u kontekstu dvije godine. Firme i klijenti su znali da će Europska središnja banka vjerojatno podignuti kamate, i to se i dogodilo, pa su se ljudi požurili i, mogu reći vrlo pametno, za svaki slučaj osigurali likvidnost. Ona nije bila korištena za projekte prošle godine, no to se sad djelomično koristi. Zato sada vidimo manji rast, što je apsolutno logično, ali i dalje vidimo neki rast. Za razliku od drugih država Europske unije, Erste banka ove godine predviđa rast BDP-a od nekih 2,5 posto i tu mi vidimo prostor za projekte. Nisu projekti stali. Ljudi su definitivno postali oprezniji s novim kreditima, ali ipak dižu kredite ili koriste kredite koje su digli u prošloj godini.

Ovaj trend o kojem govorite će se zadržati samo na 2023., ili smatrate da će to tako otprilike izgledati i 2024.?

Osobno očekujem definitivno, i u kontekstu EU-a gdje se vide neka zahlađenja rasta, pa i veći izazovi, da smo u Hrvatskoj u ovom trenutku zbog različitih faktora u relativno benevolentnoj situaciji. Imamo poticaje Europske unije iz različitih fondova. Imamo dobru potražnju još uvijek i u hospitality sektoru turizma. Nismo toliko ovisni o industriji koja je pod većim problemima i izazovima. Imamo relativno stabilnu fiskalnu situaciju i to sve skupa tvori blagi, umjeren, ali ipak optimistični pogled na iduću godinu. Ljudi će biti oprezni, ali vidim rast i iduće godine.