Najkasnije od 2026. godine banke više neće smjeti bez eksplicitne dozvole klijenta povećavati limite dopuštenih i prešutnih prekoračenja – popularne minuse – na tekućim računima, niti odjednom i bez najave klijentu naplatiti prešutno prekoračenje. Uz to, banke će uz svaki potrošački kredit imati obavezu obavijestiti klijente o mogućim štetnim posljedicama i neće im smjeti slati nezatražene kreditne kartice i time stvarati pritisak na sklapanje ugovora.
Te i druge detalje nedavno usvojene Direktive o potrošačkim kreditima u ponedjeljak su na okruglom stolu u Zagrebu pojasnili zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras. "Generalno razinu zaštite potrošača dižemo na puno viši nivo (…) i činimo sve kako se ne bi opet dogodilo da im se povećavaju minusi, a da oni to ne znaju", komentirao je Sokol. "Kod prešutnih prekoračenja, gdje su kamate najveće, gdje se zapravo najviše naplaćuje, u slučaju ukidanja takvog prekoračenja morat će se dati mogućnost obročne otplate od barem godinu dana", dodao je.
Kroz nacionalna zakonodavstva nova direktiva mora u primjenu ući najkasnije s početkom 2026. godine, pojasnili su Sokol i Fras, iako to ne znači da je to jedini datum njena stupanja u primjenu. Države direktivu mogu i ranije prenijeti u vlastite zakone i tako ranije dodatno zaštititi potrošače.
Europski parlament je tako reagirao na dugotrajan problem u kojem bi banke bez da su obavijestile klijenta mijenjale iznose dopuštenih prekoračenja, pa bi se potrošači prilikom njihova smanjenja našli u neugodnoj situaciji da moraju ili odmah vratiti dodatni iznos ili plaćati višu kamatu. Problem je u Hrvatskoj prvi puta na vidjelo dospio 2008. godine kad su banke u strahu od krize masovno rezale iznose dopuštenih minusa zbog čega bi klijenti završili u nedopuštenim minusima i problemima.
Desetak godina kasnije slična se situacija ponovila, ali ovog puta se radilo o smanjivanju dopuštenih minusa, zbog čega su potrošači počeli završavati u tzv. prešutnim prekoračenjima. Ta su se prekoračenja u međuvremenu pojavila kao nova verzija nedopuštenih minusa, a s njima su dijelili osobinu viših kamatnih stopa od kamata na dopuštena prekoračenja.
Temeljita promjena
Među novostima koje donosi nova Direktiva je i izričita zabrana diskriminacije osoba koje su preboljele maligne bolesti, a kojima su se u nekim slučajevima, primjerice prilikom ugovaranja osiguranja otplate kredita, naplaćivale više premije.
Iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj podsjećaju da su se na razini EU-a pravila za potrošačke kredite posljednji puta regulirala 2008. godine. Zahvaljujući digitalizaciji, procesi donošenja odluka i navike potrošača u međuvremenu su se temeljito promijenili, dodaju, te se zahtjevi za kredite danas nerijetko podnose i preko interneta.
"Na tržištu su se pojavili novi sudionici i novi proizvodi, poput kratkoročnih kredita s visokim troškovima. Digitalizacija je dovela i do pojave novih načina (…) objavljivanja informacija i procjenjivanja kreditne sposobnosti potrošača s pomoću sustava za automatizirano donošenje odluka i netradicionalnih podataka. Zbog svega navedenog, bilo je potrebno prilagoditi EU-ova pravila o potrošačkim kreditima novim okolnostima", dodaju u hrvatskom Uredu EP-a.
.webp){kind=icon}
