Imate li niža primanja (a i ako nemate), imate pravo na jeftinije bankovne usluge

Rasprava o naknadama za bankovne usluge, izazvana nedavno predloženim izmjenama regulative, podigla je dosta bure u bankarskim krugovima, ali i na površinu izvukla neke malo poznate informacije koje bi mogle razveseliti svakoga tko je ikad okrenuo očima na (još jednu) uslugu koju mu je njezina ili njegova banka pokušala (i uspjela) naplatiti. Radi se o tzv. osnovnom računu koji bi trebao osiguravati bazične bankovne usluge po minimalnim naknadama ili čak bez njih.

Osnovni račun je u ponudu domaćih banaka ušao regulativom usvojenom 2017. godine. Upravo onom koja se ovih dana pokušava dopuniti. Radilo se o unošenju jedne od direktiva Europske unije u nacionalno zakonodavstvo. Prema objašnjenju Hrvatske narodne banke (HNB), osnovna namjera tih pravila bilo je omogućavanje da svi koji imaju legalan status u Europskoj uniji mogu otvoriti bankovni račun.

Svakome tko se našao u poziciji da u nekoj drugoj državi pokuša otvoriti račun u banci poznati su potencijalni problemi. Banke ponekad ne žele otvoriti račun bez stalne adrese, a stan sa stalnom adresom ne možete iznajmiti ako nemate račun u banci na koji primate redovnu plaću ili slično.

No postoji caka. Pravo na osnovni račun imaju svi građani. Uz osnovni račun idu usluge poput otvaranja i vođenja, a i zatvaranja tog računa, polaganja i podizanja novca, platnih transakcija poput plaćanja računa, trajni nalozi, plaćanja preko interneta i još neke usluge. I to sve po nižim naknadama od uobičajenih.

Prema podacima HNB-a, hrvatske banke za vođenje osnovnih računa naplaćuju između 15 i 36 eura godišnje. Naknade za druge usluge vezane uz osnovni račun ne smiju biti više od naknada koje banke inače naplaćuju za iste usluge kad su vezane uz druge tipove računa.

Za osjetljive skupine građana poput umirovljenika ponuda je još primamljivija jer se zakonom propisuje gornja granica naknade koju banke smiju naplatiti za vođenje osnovnog računa. Praksa je pokazala da banke toj skupini potrošača naknadu često uopće ne naplaćuju ili je naplaćuju u iznosu do najviše 0,20 eura mjesečno.

U Ministarstvu financija napominju kako su se nadali da će se regulativom iz 2017. godine "za korištenje osnovnog računa odlučiti veći broj potrošača, osobito potrošača koji su (...) određeni kao osjetljiva skupina". No to se nije dogodilo.

Gdje je zapelo

Iz središnje banke su nam odgovorili kako je krajem 2024. godine bilo otvoreno manje od sedam tisuća osnovnih računa, od čega oko 2,8 tisuća za osobe koje spadaju u osjetljivu skupinu. Za usporedbu, u Hrvatskoj je otvoreno blizu pet milijuna tekućih računa građana, a krajem 2023. je barem jedan račun za plaćanje u bankama imalo 3,9 milijuna potrošača.

Gdje je zapelo? Banke, razumljivo, nemaju inicijative reklamirati svoje usluge koju inače nude po višim cijenama i naknadama. U HNB-u napominju kako je važno "da sve poslovne banke koje imaju osnovni račun u svojoj ponudi" taj račun i promoviraju "na način koji je razumljiv potrošačima, naglašavajući transparentno sva njegova obilježja (npr. uvjete korištenja, naknade, povezane usluge i sl.)". No pitanje je koliko su banke agilne u tome.

Banke potrošačima naplaćuju brojne usluge | Davor Puklavec/Pixsell

 

Uz neinformiranost potrošača uopće o postojanju osnovnog računa, dio razloga za njegovo vrlo ograničeno korištenje vjerojatno proizlazi i iz nevoljkosti građana da se uhvate ukoštac s procesom koji uključuje bilo mijenjanje računa ili mijenjanje banke. Mada je zakonom iz 2017. godine taj proces pojednostavljen, opet se malo tko odlučuje na taj potez.

Istim zakonom banke su primorane građane svake godine najmanje jednom obavijestiti o točnoj visini naknada koje su im naplatile za svoje usluge u proteklih godinu dana. Kako bi netko utvrdio odgovara li mu osnovni račun i usluge koje dolaze uz njega za redovne potrebe, trebao bi detaljnije proučiti vlastite bankovne izvode i sve staviti na papir ili ekran te napraviti usporedbu. To je nešto za što malo tko od nas ima volje, želje i energije. No nekima bi se sigurno isplatilo.

Nema minusa

Osnovni račun ne nude baš sve domaće banke. Zakonski, u ovom trenutku u svojoj ponudi ga moraju imati samo velike banke - one s aktivom većom od dvije milijarde eura. Manjim bankama ostavlja se na volju hoće li ga nuditi. Uz to, iako uz osnovni račun dolazi većina najčešćih usluga koje koristimo, u njega nije uključena jedna od prilično popularnih: tzv. prekoračenje odnosno popularni "minus po računu".

Javna rasprava o predloženim promjenama zakona završila je 9. ožujka i pristiglo je 45 komentara. Među njima se ističe reakcija Hrvatske udruge banaka (HUB) odakle upozoravaju kako će izmjene ugroziti profitabilnost banaka. Još i prije samih komentara na prijedlog izmjena iz HUB-a su upozorili kako najavljene izmjene mogu predstavljati "snažan udarac za (...) održivost poslovanja" banaka.

Ako osnovni račun koristi tek sedam tisuća potrošača, zašto su se banke uspaničile? Kao prvo, izmjenama zakona država želi natjerati i one banke koje dosad nisu nudile osnovne račune da ih stave u ponudu. Nadalje, određene usluge vezane uz osnovni račun se više uopće neće smjeti naplaćivati.

Vođenje računa bi trebalo biti besplatno, internetsko ili mobilno bankarstvo također, kao i polaganje novca na račun (uz izuzetak kovanog novca), priljevi nacionalnih i međunarodnih transakcija u eurima, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje debitnom karticom. Posebno osjetljivoj skupini stanovništva omogućilo bi se i deset besplatnih platnih transakcija mjesečno.

Od naknada hrvatske su banke u 2024. ostvarile 876 milijuna eura prihoda | Alex Kraus/Bloomberg

 

Promjene nisu vezane samo uz osnovne račune i tu tek stvari poprimaju prave razmjere. Izmjenama zakona bankama bi se zabranilo naplaćivanje naknada za spomenute usluge i za račun na koji građanima stižu redovna primanja, dakle plaće, mirovine, stipendije ili slično.

Tako banka niti za te račune ne bi smjela naplaćivati vođenje računa, polaganje novca, internetsko ili mobilno bankarstvo, izdavanje, korištenje debitnih kartica i plaćanje njima te priljeve kroz transakcije u eurima. Uz to, banka bi potrošačima koji primaju redovna primanja na račun morala omogućiti besplatno podizanje gotovine na šalteru ili bankomatu iz njene mreže.

Hrpa usluga

Na popisu se nalazi hrpa usluga koje, ako već ne svakodnevno, onda redovito koristimo. Je li stoga panika među bankama opravdana? Hrvatske banke su 2024. godinu završile s profitom od 1,53 milijarde eura. U tome im je pomogla naplata naknada i provizija od građana i kompanija kojih su naplatile u ukupnoj vrijednosti od 876 milijuna eura.

Prema dostupnim podacima oko 40 posto prihoda od naknada banke naplaćuju od građana. Ubacimo li te brojke u računicu uz pretpostavku da bi nova regulativa mogla prihode od naknada građanima srezati napola, to znači da bi lanjski prihodi od naknada iznosili 700-tinjak milijuna eura. Čak i kad bi se kompletno to smanjenje preslikalo na dobit, ona bi i dalje bila između 1,3 i 1,4 milijarde eura.

Bankama ne ide u prilog niti to što je središnja banka u prvoj polovici 2024. utvrdila kako nemaju jedinstvenu metodologiju po kojoj uvode ili povećavaju naknade, već su "utvrđene različite prakse". Drugim riječima, uvode ili povećavaju naknade kako misle da mogu.

Sadašnja situacija proizašla je iz niza zakonskih promjena kroz godine, od kojih je najvažnija ona o zabrani isplate plaća u gotovini, zbog čega su građani bili primorani otvarati bankovne račune. U javnoj raspravi o izmjenama komentator Vedran Vuk sažeo je korijen problema: "Suludo je da me država obvezuje da plaću primam putem privatnih subjekata koji mi još dodatno uzimaju novac uz državu koja mi uzme pola."

Izmjenama zakona bankama bi se odredilo da podizanje gotovine s bankomata mora biti besplatno | Depositphotos

 

Rast bankovnih naknada kroz godine, zatvaranje poslovnica, smanjenje broja zaposlenika s kojima potrošači ostvaruju izravan kontakt, automatizacija odnosa s klijentima koja izaziva dodatne troškove i gubljenje vremena, sve potezi kojima bankari ili pokušavaju povećati prihode ili srezati troškove kako bi se povećao profit, donijeli su rezultate. Lanjska dobit banaka rekordna je.

Frustriranost klijenata bankovnim uslugama na koje su primorani državnim zakonodavstvom stoga nije iznenađenje i svojevrsno iznenađenje ovdje je jedino to što je država, izgleda, konačno odlučila reagirati na nepravdu. Preostaje vidjeti hoće li se predložene promjene i pretočiti u stvaran zakon, hoće li doći do pada prihoda od naknada i hoće li to srezati profitabilnost ili će bankari pronaći druge izvore zarade.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar