Zašto bi "EU Inc." mogao biti spas za startupove – ili još jedan promašaj

Dok Europa traži načine za jačanje svoje konkurentnosti, jedan se problem stalno iznova javlja: njezine se tvrtke bore s rastom i širenjem (scaling). Europska unija ima priliku to promijeniti, ako je spremna djelovati odvažno.

Iako kontinent stvara otprilike jednak broj startupova u ranoj fazi kao i SAD, daleko ih manje izraste u velike, prekogranične tvrtke. Američke tvrtke primaju gotovo pet puta više rizičnog kapitala (venture funding) od svojih ekvivalenata u EU-u – ili 1,2 bilijuna dolara više od 2020. godine kroz cijeli ciklus financiranja, pri čemu je najveći jaz u kasnijim fazama.

Gotovo svaki osnivač u Bruxellesu ili Berlinu može objasniti zašto. Nakon što prođu kroz zahtjeve za registraciju u jednoj državi članici, tvrtke koje žele poslovati diljem bloka moraju se boriti s još 26 pravilnika koji pokrivaju sve: od računovodstva do korporativnog upravljanja, nesolventnosti, oporezivanja, pravila o radu i još mnogo toga.

 

Ovo rascjepkano regulatorno i pravno okruženje povećava troškove usklađenosti za tvrtke i otežava investitorima njihovu procjenu. Studija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz 2024. godine izjednačila je prepreke na unutarnjem tržištu s carinama od 110 posto na usluge i 45 posto na robu. Njihovo smanjenje donijelo bi znatno veće dobitke od nedavnih, pompozno najavljivanih trgovinskih sporazuma Europe s Indijom i blokom Mercosur.

Kako bi se uhvatila u koštac s tim problemom, Europska komisija predložila je uspostavu jedinstvenog skupa korporativnih pravila, poznatog kao "28. režim" i nazvanog, privlačnije, "EU Inc." Ideja je prilično jednostavna: poduzeća bi imala opciju slijediti jedan digitalni, pojednostavljeni pravilnik koji uređuje pravo društava, umjesto usklađivanja s više nacionalnih sustava i dupliciranja zahtjeva za izvješćivanjem. Ako se pravilno provede, novi bi sustav mogao smanjiti troškove i birokraciju, poboljšati pristup kapitalu te tako olakšati pokretanje i rast tvrtki.

Dosadašnje iskustvo EU-a pokazuje zamke koje treba izbjeći. Mnogo najavljivani plan iz 2022. za jeftini, prenosivi paneuropski mirovinski proizvod pokazao se neuspješnim zahvaljujući pretjerano složenom dizajnu i lošoj integraciji s poreznim sustavima. Raniji pokušaj usklađivanja prekograničnih kupoprodajnih ugovora nikada nije dobio dovoljnu političku potporu.

 

Kako bi doista donio promjenu, okvir "EU Inc." mora biti i jednostavan i privlačan poduzećima. Pravo na pristup trebalo bi biti što šire; ograničavanje pristupa samo na "inovativne" tvrtke, kao što je bilo predloženo, potaknulo bi birokratsko kontroliranje i smanjilo stopu prihvaćanja. Iako će neke elemente možda trebati dodati naknadno, obuhvat režima trebao bi biti što širi – pokrivajući ne samo pravo društava, već i računovodstvo te temeljna pravila o nesolventnosti.

Usprkos tome, bit će potrebne prateće reforme kako bi bilo koji novi kodeks uspio. Bez jedinstvenijih tržišta kapitala i pojednostavljenih propisa – što je fokus i drugih zakonodavnih planova Komisije – novi će režim ponuditi u najboljem slučaju ublažavanje, a ne lijek. Nedostatak stručne radne snage i zakoni o radu koji malim tvrtkama otežavaju zapošljavanje preko granica i dalje ostaju velik problem.

 

Također, države će morati razraditi neku formulu za porez na dobit, koji je i dalje uglavnom u nacionalnoj nadležnosti. Postizanje dogovora o zajedničkoj definiciji porezne osnovice i osmišljavanje predvidljive formule za raspodjelu dobiti među državama članicama bilo bi razumno, iako politički teško izvedivo.

Trgovinske tenzije s Washingtonom i surovije globalno okruženje izoštrili su razumijevanje Europe o tome što je na kocki. Pitanje je sada može li EU donijeti pravila koja su dovoljno jednostavna za korištenje i dovoljno sveobuhvatna da privuku širok krug tvrtki. Ako ne, najambiciozniji osnivači s kontinenta nastavit će graditi svoje tvrtke i budućnost negdje drugdje.