Europa kreira fond od 5 milijardi eura za razvoj i zadržavanje tehnoloških jednoroga

Europska unija (EU) priprema najveći fond za financiranje startupova u kasnoj fazi u svojoj povijesti.

Zašto?

Desetljećima su europski jednorozi – startupi vrijedni preko milijardu dolara – napuštali Europu i prikupljali kapital za rast u Americi i Britaniji, putem velikih fondova i burzi u New Yorku, Londonu ili Silicijskoj dolini.

Fond Scaleup Europe odgovor je na to.

Fond Scaleup Europe, vrijedan pet milijardi eura, trebao bi započeti s prvim ulaganjima u drugom tromjesečju 2026. Tko god dobije mandat za upravljanje tim novcem, dobit će i ulogu koja će oblikovati europsku tehnološku scenu u sljedećem desetljeću.

Europa konačno želi zadržati jednoroge

Fond Scaleup Europe nije klasični investicijski fond, već politički instrument s tržišnom logikom. Ideja je jednostavna: Europa želi zadržati svoje tehnološke tvrtke dovoljno dugo da postanu globalni igrači.

Fond se financira kombinacijom javnog i privatnog novca. Europska komisija ulaže milijardu eura iz programa Horizon Europe, dok privatni investitori trebaju osigurati još najmanje dvije milijarde. Cilj je fond od pet milijardi eura, s dugoročnom ambicijom rasta na 25 milijardi.

Kapital je namijenjen tzv. dubokoj tehnologiji – inovacijama temeljenim na naprednoj znanosti. Fokus je na umjetnoj inteligenciji, kvantnim tehnologijama, poluvodičkim čipovima, robotici i biotehnologiji.

Tvrtke koje se bave dubokom tehnologijom obično razvijaju tehnologije koje potječu iz sveučilišnih laboratorija ili dugoročnih istraživačkih programa. Takve tvrtke prolaze kroz dulji ciklus razvoja tehnologije i često im je potreban veći kapital prije nego što proizvod dođe na tržište.

Minimalni krugovi financiranja prelaze 100 milijuna eura.

To znači da tvrtke koje se prijavljuju već moraju imati razvijen proizvod, prve značajne prihode i ulaganja iz ranijih krugova poput financiranja serije B ili serije C. Fond je namijenjen tvrtkama koje su tehnološki validirale proizvod i sada traže kapital za globalno skaliranje, izgradnju proizvodnih kapaciteta ili širenje na nova tržišta.

Drugim riječima, tipičan kandidat za ovaj fond je startup koji već zapošljava stotine inženjera ili istraživača i razvija tehnologiju koja može postati strateški važna za europsku industriju.

Bloomberg izvještava da je EU suzila popis kandidata za upravljanje fondom na pet tvrtki: švedski EQT i Northzone, francuski Eurazeo te britanski Atomico i Vitruvian Partners.

U europskim financijskim krugovima, jedno ime se najviše spominje: EQT. EQT je jedan od najvećih investicijskih fondova u Europi, s više od 230 milijardi eura imovine pod upravljanjem. Fond je u posljednja dva desetljeća uložio u stotine tehnoloških i industrijskih tvrtki diljem svijeta.

Razlog ove promjene je jasan. Gotovo 30 posto europskih jednoroga - startupova vrijednih više od milijardu dolara - preselilo se izvan Europe između 2008. i 2021. Fond Scaleup Europe izravan je pokušaj zaustavljanja tog trenda i zadržavanja tvrtki u EU.

Europa je imala istraživače, inženjere i ideje, ali nije imala kapital za ostanak na kontinentu. Kada bi tvrtka dosegla fazu globalnog rasta, novac je gotovo uvijek dolazio iz San Francisca ili New Yorka. S tim novcem često je dolazio pritisak da se tvrtka preseli.

Ovaj fond pokušava prekinuti taj ciklus. I to ne subvencijama, već tržišnim kapitalom s jasnim signalom: ostanite u Europi.

Iako je Scaleup Europe Fund najveći europski instrument za financiranje startupova u kasnoj fazi, njegovih pet milijardi eura i dalje je višestruko manje od kapitala dostupnog najvećim američkim fondovima rizičnog kapitala.

Je li ovo relevantno za regionalne osnivače?

Postoji jedan ključni uvjet za ulaganje iz fonda: tvrtka mora imati sjedište u zemlji EU ili zemlji koja sudjeluje u programu Horizon Europe ili se preseliti u tu zemlju.

Tu počinje relevantnost za Adria regiju. Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Slovenija i Hrvatska spadaju u ovu kategoriju. Međutim, regija je godinama u teškoj poziciji. Ima dovoljno talenata za globalne proizvode, ali ne dovoljno poduzetnika i kvalitetnih tvrtki koje primaju financiranje.

Srbija trenutno ima 11 aktivnih fondova rizičnog kapitala s ukupno 77 financiranih tvrtki, ali najveće runde ulaganja nisu premašile tri milijuna eura.

Hrvatska i Slovenija su nešto bolje na toj listi, a ovaj fond bi mogao biti od značaja, ali opet za vrlo mali broj tvrtki. U veljači ove godine, hrvatski startup Daytona prikupio je investiciju od 24 milijuna dolara, a to je prikupljeno uglavnom od američkih investitora.

Daytona

Za Adria regiju poruka je jasna, ali zahtijeva značajan pomak u razvoju startup ekosustava. Da bi tvrtke iz regije postale kandidati za takve fondove, potrebno je nekoliko stvari: više kapitala u ranijim fazama, veći broj startupova koji premašuju desetke milijuna eura u fazi prihoda i jača veza između sveučilišnih istraživanja i industrije.

U praksi to znači da regija treba izgraditi više tvrtki koje mogu prikupiti runde od 20 do 50 milijuna eura, poput Daytone iz Hrvatske, prije nego što postanu kandidati za fondove koji ulažu stotine milijuna.

Izravan pristup fondu za većinu tvrtki iz Srbije, Makedonije ili Bosne i Hercegovine nije realan u kratkom roku. Ali ekosustav koji se oko njega gradi otvara put koji prije nije postojao.

Tko god pobijedi u travnju, neće samo upravljati novcem. Upravljat će pravilima igre za sljedeću generaciju europskih osnivača.