Revolut u Hrvatskoj ima 700.000 korisnika, direktor demantira da služi i za izbjegavanje ovrha

Što Revolut, s impresivnih 700 tisuća domaćih korisnika, čini toliko popularnim u Hrvatskoj? Kad planiraju širenje u BiH i Srbiju? Mogu li tvrtke u Hrvatskoj doista preko Revoluta izbjeći blokade i ovrhe? I zašto je digitalna neobanka, sinonim za poslovanje bez poslovnica, ipak odlučila otvoriti fizički prostor u Barceloni?

U trenutku dok digitalna plaćanja preuzimaju primat u odnosu na gotovinu, a fintech kompanije mijenjaju način na koji upravljamo novcem - za Bloomberg Adria TV govorio je Ignacio Zunzunegui, direktor Revoluta za Južnu Europu.

Digitalna plaćanja preuzela primat

Činjenica da su gotovinska plaćanja u brojnim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, prvi put pala ispod 50 posto, predstavlja važnu prekretnicu. Prema Zunzuneguiju, to je jasan signal da su digitalna plaćanja postala mainstream.

"Prva velika točka preokreta bila je pandemija. Ona je ubrzala prihvaćanje beskontaktnih i digitalnih plaćanja za nekoliko godina i trajno promijenila navike potrošača", istaknuo je Zunzunegui. Pad gotovine ispod polovice ukupnih plaćanja vidi kao dokaz da su digitalne financijske usluge, koje su jednostavnije i trenutne, postale svakodnevica.

Ta promjena navika odrazila se i na percepciju samog Revoluta. Iako je u početku bio viđen prvenstveno kao aplikacija za putovanja i mjenjačnicu, u posljednje dvije do tri godine dogodio se značajan zaokret. "Shvatili smo da se ponašanje korisnika mijenja kada su domaće transakcije počele značajno nadmašivati one međunarodne. Korisnici su sve više počeli koristiti Revolut za štednju, ulaganja, plaćanje računa i upravljanje svakodnevnim financijama", objasnio je. Time je Revolut od sekundarnog alata postao mjesto gdje korisnici upravljaju sve većim dijelom svojih financijskih potreba.

Hrvatska i Slovenija među najjačim tržištima

Iako tradicionalne banke i dalje drže većinu depozita i kreditnih poslova, fintech kompanije sve više preuzimaju svakodnevnu interakciju s klijentima. Zunzunegui ne vjeruje da budućnost pripada samo jednoj primarnoj banci.

"Prije deset ili 15 godina promjena banke bila je komplicirana i zahtijevala je fizičku prisutnost. Danas, kada otvaranje računa na Revolutu traje pet do osam minuta, proizvod postaje ključni pokretač", kaže on. Cilj Revoluta nije nužno biti jedini, već osvojiti što veći "udio u novčaniku" (share of wallet) korisnika. "Vidimo da korisnici u prosjeku imaju dva do tri računa. Često plaću primaju u jednoj banci zbog stambenog kredita, ali Revolut koriste kao glavni račun za svakodnevnu potrošnju."

U tom kontekstu, Hrvatska i Slovenija postale su jedna od najjačih tržišta Revoluta u regiji. "U Hrvatskoj imamo 700 tisuća korisnika i u 2025. godini zabilježili smo dvoznamenkasti rast od 30 posto. Ne vidimo usporavanje, već ubrzanje", naglasio je Zunzunegui, dodajući da je Revolut najpreuzimanija financijska aplikacija na tržištu. Na pitanje o planovima za širenje u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu, odgovorio je suzdržano, ali ipak indikativno: "Ne dijelimo javno naše planove, ali reći ću da želimo postati najveća globalna banka na svijetu, a to znači biti svugdje."

"Zabluda je da se preko nas mogu izbjeći ovrhe"

Nedavna rasprava u Hrvatskoj potaknula je pitanje mogu li tvrtke i građani koristiti račune u digitalnim bankama poput Revoluta kako bi izbjegli blokade računa ili ovrhe. Problem leži u tome što se računi Revoluta, s obzirom na to da je riječ o litavskoj banci s litavskim IBAN-om, ne nalaze u Jedinstvenom registru računa (JRR) koji vodi Fina. Zbog toga Fina ne može automatski provesti ovrhu nad tim računima kao što to čini s domaćim računima, što stvara svojevrsnu sivu zonu. Suočen s ovim tvrdnjama, Zunzunegui ih odlučno odbacuje.

"To je potpuna zabluda. Revolut posluje kao potpuno licencirana banka diljem Europske unije. Podliježemo istim rigoroznim zakonskim i regulatornim obvezama kao i sve druge banke. Svaka sugestija da poslujemo po nižim standardima je kategorički netočna", izjavio je. Naglasio je politiku nulte tolerancije prema nezakonitim aktivnostima te usku suradnju s policijom i regulatornim tijelima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući agencije u Hrvatskoj, Europol i Interpol.

Kad je riječ o ravnoteži između inovacija i nadzora u Europi, smatra da regulacija mora biti jasna i proporcionalna. "Inovacija ne smije značiti blaže obveze. Fintech kompanije koje se šire preko granica trebaju snažno upravljanje, robusnu usklađenost i zaštitu potrošača", poručio je.

Umjetna inteligencija kao pokretač budućnosti

Gledajući pet godina unaprijed, Zunzunegui nema dvojbi oko toga što će imati najveći utjecaj na budućnost bankarstva - umjetna inteligencija (AI). Njen utjecaj, kaže, već je danas golem.

"Više od 70 posto naših interakcija s klijentima rješava agent umjetne inteligencije, i to s ocjenom zadovoljstva koja je 12 posto viša nego kod interakcija s ljudima. No to nije sve. Razvili smo vlastiti AI model koji koristi transakcijske podatke kako bi minimizirao rizik kod kreditiranja te štitio od prijevara i drugih neuobičajenih ponašanja. AI će biti ključan pokretač promjena, ne samo za pet godina, nego je to već i danas", zaključio je Zunzunegui.

Fizička prisutnost za jačanje povjerenja

Iako je Revolut sinonim za digitalno bankarstvo, tvrtka je nedavno povukla neočekivan potez otvaranjem fizičkog prostora u Barceloni. Na pitanje zašto se fintech div odlučio za takav korak, Zunzunegui objašnjava da se ne radi o povratku tradicionalnom bankarstvu, već o evoluciji odnosa s klijentima.

"Digitalni kanali su naša srž i ostat će primarni način interakcije. Međutim, svjesni smo da povjerenje ima i fizičku dimenziju. Otvaranjem prostora u Barceloni želimo korisnicima ponuditi mjesto gdje mogu dobiti podršku licem u lice za složenije upite, edukaciju o našim proizvodima poput ulaganja ili kredita te jednostavno osjetiti da iza aplikacije stoje stvarni ljudi", pojasnio je.

Ovaj potez vidi kao strateški eksperiment za jačanje lojalnosti i izgradnju zajednice. "To nije klasična poslovnica, već prostor za učenje, podršku i interakciju. Želimo testirati kako hibridni model funkcionira i što korisnici od njega očekuju. U svijetu financija, povjerenje je najvrjednija valuta, a ponekad je najlakše izgraditi ga osobnim kontaktom", zaključio je Zunzunegui.

 

-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.