Europa ulazi u sezonu poslovnih rezultata pod udarom rata i slabljenja rasta

Kako započinje sezona objava poslovnih rezultata zasjenjena geopolitičkom neizvjesnošću, očekivanja rasta za europske tvrtke mogla bi se pokazati daleko preambicioznima.

Trenutačne procjene rasta dobiti po dionici (EPS) od 10,4 posto za 2026. godinu za indeks Stoxx 600 Europe previše su optimistične, izjavio je strateg Bloomberg Intelligencea Laurent Douillet, navodeći pritisak carina, višu nezaposlenost, slabljenje povjerenja potrošača i ubrzanu inflaciju.

Dok rat s Iranom nastavlja potresati energetska tržišta – uz Hormuški tjesnac koji je i dalje uglavnom blokiran nakon što je dogovoreno krhko primirje – paneuropski referentni indeks mogao bi ostvariti umjereniji rast od posto do pet posto, prema izračunima BI-a.

Smanjenje procjena "sada se smatra pitanjem vremena, a ne upitnosti", naveli su analitičari Barclaysa predvođeni Emmanuelom Cauom, snižavajući očekivanja rasta europskog EPS-a na šest posto s prethodnih osam posto za 2026. godinu, pod uvjetom da se cijena nafte stabilizira na oko 85 do 90 dolara po barelu. Veliki poremećaj u opskrbi energijom, s naftom na 100 dolara po barelu ili više, mogao bi u najboljem slučaju rezultirati niskim jednoznamenkastim rastom, dodali su.

 

Značajan šok na tržištu roba potaknuo bi ukupnu inflaciju u eurozoni na 2,9 posto u 2026. godini s 2,1 posto u 2025., prema ekonomistima Bloomberga Simoni Delle Chiaie i Davidu Powellu, što bi dodatno pojačalo postojeći utjecaj carina.

Iako je još uvijek prerano proglasiti recesiju dobiti, europske tvrtke vjerojatno neće izdržati ovaj trenutni val inflacije tako dobro kao što su to učinile tijekom energetskog šoka 2022. godine izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu, navodi BI.

"Sporiji nominalni globalni rast, smanjena potisnuta potražnja, mekše tržište rada i slabija fiskalna potpora ostavljaju tvrtkama manju moć određivanja cijena i malo prostora za obranu marži", izjavili su Douillet i Simbarashe Gumbo iz BI-a.

Prigušena potražnja za luksuznom robom i rastuća konkurencija kineskih proizvođača u automobilskoj industriji pridonose pesimizmu. Europske tvrtke također su posebno ranjive na energetske šokove i poremećaje u opskrbnim lancima.

Tvrtke iz različitih sektora već su počele zbrajati utjecaj rata na svoje poslovanje i izglede za rast.

VAT Group AG, dobavljač za industriju proizvodnje čipova kojemu je ASML Holding NV najveći kupac, smanjio je svoje smjernice prihoda na najnižu razinu u dvije godine jer je sukob na Bliskom istoku poremetio njegov opskrbni lanac. U maloprodaji, Next Plc upozorio je na veće troškove prijevoza i energije koji bi ga mogli prisiliti na podizanje cijena, što bi naštetilo kupcima čiji su novčanici već ionako pod pritiskom.

 

Rast dobiti u prvom tromjesečju izgleda "ograničeno", rekao je Douillet iz BI-a, jer snaga u tehnološkom, financijskom i energetskom sektoru ne nadoknađuje u potpunosti slabost u komunalnim uslugama, zdravstvu i materijalima – što uključuje rudarske i kemijske tvrtke.

Sukob je "promijenio narativ" za europsku kemijsku industriju, a primirje "ne jamči brzi oporavak", izjavila je analitičarka Barclaysa Katie Richards. BASF SE i Lanxess AG već su podigli cijene nakon rasta ulaznih troškova, što se lančano odrazilo na kupce u sektorima robe široke potrošnje, proizvodnje automobila i farmaceutike.

Rastuća inflacija narušava izglede za potrošačke divove Nestle SA i Danone SA, nagli porast cijena goriva za zrakoplove vjerojatno će rezultirati smanjenjem očekivanja dobiti za zrakoplovne tvrtke uključujući Deutsche Lufthansa AG i IAG SA, a nastavak poremećaja u regiji Zaljeva mogao bi odgoditi oporavak luksuznih brendova kao što su LVMH Moet Hennessy Louis Vuitton SE i Kering SA.

 

Čak i banke – najbolji izvođači koji profitiraju od tržišne volatilnosti i izgleda za više kamatne stope – primjećuju da sukob slabi zamah njihovih prihoda. Upravitelji imovinom također su osjetljivi na geopolitička previranja, pa su rezultati Amundi SA u prvom tromjesečju ugroženi zbog opreznih klijenata i prigušenih tržišta, navode Sarah Jane Mahmud i Kevin Ryan iz BI-a.

Banke i dalje ostaju najatraktivniji sektor u Europi, izjavila je strateginja Citigroupa Beata Manthey, uz relativno niske valuacije i kontinuiranu snagu dobiti. Poboljšanja troškova i produktivnosti proizašla iz umjetne inteligencije pozitivna su za industriju, rekao je analitičar Citija Andrew Coombs, dok će se višak kapitala vjerojatno i dalje usmjeravati na akvizicije i povrate ulagačima.

 

Iz regionalne perspektive, to dobro nagovještava budućnost indeksa FTSE100 u kojem dominiraju financije, a koji također profitira od svoje izloženosti energetskom sektoru. Naftni div Shell Plc objavio je da je njegovo trgovinsko poslovanje potaknulo dobit u prvom tromjesečju jer je rat podigao cijene sirove nafte.

Švicarska je u težoj poziciji jer energetski šok iz 2026. godine dolazi neposredno nakon prošlogodišnjeg trgovinskog šoka, što predstavlja dvostruki udarac za izglede te zemlje, smatra ekonomist BI-a Jean Dalbard.

Situacija na Bliskom istoku ostaje promjenjiva, a utjecaj na dobit tek treba u potpunosti analizirati. "Što je jači šok u opskrbi, to su nelinearniji gospodarski učinci i veći otpori rastu dobiti", zaključio je Cau iz Barclaysa.