Da banke lani nisu naplatile niti jedan cent naknada i dalje bi zaradile 656 milijuna eura

Krajem veljače Ministarstvo financija u javnu je raspravu stavilo izmjene zakona o bankovnim naknadama čime su se one vratile u fokus javnosti, a najnoviji podaci objavljeni u ponedjeljak pokazuju kako bi hrvatske banke u 2024. godini ostvarile 656 milijuna eura dobiti čak i da lani nisu naplatile niti jednog centa ijedne naknade. Prema brojkama koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB), domaće kreditne institucije, što obuhvaća 19 banaka i jednu stambenu štedionicu, lani su ostvarile ukupnu dobit od 1,53 milijarde eura.

HNB je također objavio kako su od naknada i provizija banke lani naplatile 876 milijuna eura. Da im je pojednostavljenom računovodstvenom redukcijom netko oduzeo sve prihode od naknada i provizija, banke bi u 2024. godini i dalje ostvarile solidnu dobit od 656 milijuna eura.

Time se ponešto dovodi u pitanje reakcija Hrvatske udruge banaka (HUB) iz koje je u petak stigla kritika kako "predložene izmjene (...) mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za (...) održivost poslovanja". Iz HUB-a dalje ističu kako se "uvođenjem širokog raspona usluga koje se ne naplaćuju, dok istovremeno postoje značajni troškovi njihovog pružanja i razvoja" uvelike utječe na održivost, koncept bankarskog poslovanja i mogućnosti daljnjeg razvoja.

U spomenutom izračunu koji smo temeljili na brojkama središnje banke uključeni su svi rashodi koje banke imaju prilikom naplate naknada i provizija. Dakle, čak i uključujući troškove koje banke imaju za pružanje tih usluga i njihov razvoj, hrvatski bankovni sustav i dalje je vrlo profitabilan. U sličnoj računici za 2023. godinu banke bi i dalje imale profit od pola milijarde eura.

Bankari će, naravno, skočiti u svoju obranu i tvrditi kako nije sve baš tako jednostavno. I nije, istina, zbog čega ćemo malo raslojiti bankovno poslovanje. Banke zarađuju na tri glavna načina: od kamata, odnosno odobravanja kredita; od provizija i naknada za razne transakcijske usluge; te od trgovanja ili ulaganja u financijske instrumente. Hrvatske banke najvećim dijelom zarađuju od kredita i naknada, a od ta dva izvora dominiraju krediti.

Prema dostupnim podacima kod vodećih domaćih banaka omjer prihoda koje ostvaruju od kredita u odnosu na prihode od naknada kreće se uglavnom u omjeru od tri do četiri naprema jedan. Uzmu li se u obzir svi prihodi banaka, naknade i provizije padaju na petinu ili manje.

Bez obzira na to bankari jako vole naknade i provizije. Stabilniji su izvor profita i nisu podložne promjenama visine kamatnih stopa na tržištu već ovise o razini gospodarske aktivnosti. Jača gospodarska aktivnost obično znači i više transakcija što donosi i više prihoda od naknada. To je i vidljivo iz podataka o poslovanju domaćih banaka kroz godine. U 2021. godini, primjerice, prihodi od naknada bili su 692 milijuna eura, da bi lani bili 876 milijuna eura.

Poslovanje domaćeg bankovnog sustava u posljednje dvije godine ponešto je specifično. Uz kredite i naknade, hrvatske banke su značajnu zaradu ostvarivale i od jednostavnog deponiranja novca u središnjoj banci. HNB im je, zahvaljujući okružju visokih kamatnih stopa, isplaćivao kamatu kakvu inače nemaju prilike zaraditi. U "normalnim" godinama takvog profita nema ili je zanemariv.

U dvije godine hrvatske banke ostvarile su dobit od 2,9 milijardi eura | Oliver Bunic/Bloomberg

 

Zbog toga hipotetska računica u kojoj banke nikome ne naplaćuju nikakve naknade, ali su bez obzira na to prilično profitabilne ne drži vodu baš i bez kakvog curenja. Kad bi se od konačnog profita, uz prihode od naknada, oduzeli i prihodi od središnje banke, profitabilnost domaćih banaka bila bi bitno niža od onoga što smo naveli.

Banke svejedno nemaju previše prava na prigovore oko rasprave i oko prijedloga koji idu u smjeru ograničavanja iznosa naknada koje smiju naplatiti. Samo u posljednje dvije godine zaradile su 2,9 milijardi eura, odnosno gotovo 22 milijarde negdašnjih kuna. Za sektor u kojem posluje tek 20 igrača, to je pozamašan iznos.

Švicarski franci

Dulja vremenska serija pokazuje kako je domaći bankovni sustav gubitak posljednji put zabilježio 2015. godine, a i to je bila iznimna situacija kada su priznati gubici konverzija nakon sudskih presuda oko kredita u švicarskim francima. Nakon toga prosječna godišnja dobit svih banaka kreće se oko 850 milijuna eura. Profita, pokazuju brojke, ne manjka.

Mada se u ovom trenutku može očekivati kako će u 2025. prihodi biti nešto niži, dobrim dijelom zbog smanjenja prihoda koje su banke ostvarivale od depozita u središnjoj banci, panika oko mogućeg pada prihoda zbog ograničavanja naknada suvišna je. Detaljniji pogled kako su najizdašnije naknade koje banke naplaćuju za platni promet, za vođenje tekućih i žiroračuna te naknade vezane uz kartičarske poslove. Prijedlogom izmjena zakona o bankovnim naknadama ne zadire se u sve te naknade, tako da bi pad prihoda bio ograničen.

Iz HUB-a su najavili kako će svoje komentare na prijedlog izmjena regulative naknadno dati u javnoj raspravi. Do utorka ujutro na prijedlog je stiglo desetak komentara fizičkih osoba koji podržavaju predložene promjene. Javna rasprava završava u subotu 8. ožujka.

Domaći financijski sektor bio je u domaćem gospodarstvu rijetka iznimka u proteklih pet godina gdje je zabilježen pad zaposlenosti. Od početka 2020. broj radnih mjesta srezan je za dvije tisuće, dok su istovremeno prihodi i profiti banaka porasli. Kad se uz to primijeti kako se na društvenim mrežama u posljednje vrijeme javljaju zaposlenici banaka nezadovoljni primanjima i količinom posla, jasno je kako će menadžeri banaka i dalje tražiti svaki mogući način rezanja troškova kako bi se zadržale iznimno visoke razine profitabilnosti.

Svima je u interesu zdrav i profitabilan financijski sektor, no brojke bez sumnje pokazuju kako u bankovnim profitima ima mjesta za rezanje ili ograničavanje naknada koje se naplaćuju. Na kraju, klijenti banaka bi sigurno bili spremniji banke gledati u pozitivnijem svjetlu kad bi bili donekle sigurni kako na bankovnom šalteru neće morati ostaviti i gaće.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar