Globalno poslovno okruženje ulazi u razdoblje pojačane neizvjesnosti, a pesimizam vodećih svjetskih menadžera prelijeva se i na Hrvatsku. Najnovije globalno istraživanje PwC-a pokazuje da je povjerenje predsjednika uprava u rast prihoda u 2026. godini palo na najnižu razinu u posljednjih pet godina.
O tome kako se globalni trendovi reflektiraju na hrvatsko tržište, za Bloomberg Adria TV govorila je Tamara Maćašović, članica Uprave PwC Hrvatska. Prema njezinim riječima, domaće kompanije, pritisnute geopolitičkim rizicima, troškovima financiranja i tehnološkom tranzicijom, sve se više okreću internoj učinkovitosti umjesto agresivnom širenju.
'Oprezni optimizam' kao nova strategija
Podaci su neumoljivi - samo 30 posto predsjednika uprava na globalnoj razini vjeruje da će njihove kompanije ostvariti rast u 2026. godini, a slična se slika preslikava i na Hrvatsku. Nakon nekoliko turbulentnih godina, i domaći menadžeri postali su znatno oprezniji.
Čitaj više
Paška sirana već 80 godina uspješno bira tradiciju u industriji punoj izazova
Najstarija i najveća otočna sirana na Pagu koja već 80 godina proizvodi svjetski prepoznati sir s hrvatskom etiketom.
09.01.2026
Šest mjeseci od preuzimanja čelne pozicije Plive: Ovo je vrijeme velikih prilika, ali i pritisaka
Prošlo je nešto više od pola godine otkako je Nikolina Dizdar Čehulić preuzela vodeću ulogu u domaćoj kompaniji Pliva. Iako kaže da izazova ne nedostaje, dosadašnje iskustvo na čelu kompanije naziva inspirativnim.
24.11.2025
AI piše ocjene radnog učinka. Što bi moglo poći po zlu?
Korištenje umjetne inteligencije postavlja pitanja o tome hoće li to poboljšati ili pogoršati proces.
20.11.2025
Trend preuzimanja ne staje. Evo koje kompanije su dobile novog vlasnika posljednjih mjeseci
Samo je u prvih sedam mjeseci ove godine na hrvatskom tržištu zabilježeno 33 preuzimanja, a taj se trend nastavio i u posljednja tri mjeseca.
27.10.2025
"Ne bih to nazvala pesimizmom, ali možda bi 'oprezan optimizam' bila dobra riječ", ističe Maćašović. "Još uvijek postoji želja za rastom, ali direktori su oprezni s obzirom na neizvjesnosti u kojoj se nalazimo."
Taj se oprez, kako navodi, najočitije vidi u investicijskim ciklusima. Velika hrvatska društva ili odgađaju planirane investicije ili ih provode u fazama, fokusirajući se primarno na jačanje interne učinkovitosti umjesto na osvajanje novih tržišta. Među sektorima s najmanje optimizma na globalnoj razini ističu se transport i logistika te mediji i zabava, koji bilježe najmanja očekivanja rasta.
Globalni vjetrovi i domaće barijere
Na pitanje što više opterećuje hrvatske kompanije - globalni šokovi ili domaća strukturna ograničenja, Maćašović odgovara kako je utjecaj podjednak. Geopolitička neizvjesnost, inflacija i visoke kamatne stope faktori su koji jednako pogađaju i globalna i hrvatska tržišta. Uz to, tu su i kronični domaći problemi poput manjka radne snage i niske produktivnosti.
"Ono što se konkretno reflektira na hrvatska društva jest skuplji kapital. Dosta su oprezni i ulagači koji dolaze s inozemnih tržišta", pojašnjava Maćašović. Ipak, želja za širenjem i dalje postoji. Globalno, polovica direktora planira međunarodno širenje, a 44 posto razmatra akvizicije ili ulazak u potpuno nove sektore. Tvrtke koje su već prisutne na stranim tržištima pokazuju se inovativnijima, što potvrđuje i istraživanje.
"Društva koja imaju inovacijske prakse u svakodnevnom poslovanju zarađuju čak 1,7 puta više u prihodima od tih inovacija u odnosu na druge", naglašava Maćašović.
AI revolucija još se čeka
Iako se mnogo govori o ulaganjima u nove tehnologije, pogotovo u umjetnu inteligenciju, njihovi financijski učinci još nisu jasno vidljivi. Istraživanje je pokazalo da ulaganja u AI, kako u Europskoj uniji tako i globalno, vrlo rijetko rezultiraju mjerljivim povratom. Samo 12 posto predsjednika uprava potvrdilo je da je uvođenje umjetne inteligencije dovelo do rasta prihoda ili smanjenja troškova.
"I hrvatska društva traže najbolji način da izađu iz pilot-faza i dođu do mjerljivih financijskih učinaka", kaže Maćašović. Objašnjava da je put do pune implementacije složen i zahtijeva značajne prilagodbe. "Prvo treba razumjeti gdje će umjetna inteligencija dodati vrijednost. Zatim, treba uložiti u edukaciju zaposlenika, prilagoditi poslovne procese i, što je najteže, promijeniti uloge i odgovornosti unutar organizacije. Uglavnom, još smo u fazi učenja."
Unatoč sporom napretku, Maćašović je uvjerena da će značajne promjene koje donosi AI uskoro postati vidljive.
Aktualno razdoblje stoga predstavlja svojevrsno raskrižje za kompanije. Većina je, kako kaže Maćašović, odlučila "stati na loptu" i čekati rasplet situacije. Ipak, ovo je ujedno i prilika za one hrabrije koji su spremni povući rizičnije poteze. Ulaganja u nove kompetencije, razvoj, inovacije, pa čak i akvizicije izvan vlastitog sektora, potezi su koji nose rizik, ali i potencijalnu prednost. "To je rizik koji će se nekima isplatiti i dati im prednost kada se tržište ponovno ubrza", zaključuje Maćašović.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
