Maraton do EU sredstava: Put od ideje do projekta traje i po nekoliko godina

Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju iz europskog proračuna povukla znatno više sredstava nego što je u njega uplatila, stvorivši neto financijski plus veći od 14 milijardi eura. Ta sredstva postala su ključan pokretač za investicije, digitalizaciju i izlazak na nova tržišta, posebice za mala i srednja poduzeća. No, iza impresivnih brojki krije se složen i dugotrajan proces koji za poduzetnike predstavlja pravi maraton. O tome kako izgleda put od inovativne ideje do projekta financiranog EU sredstvima, s kojim se izazovima tvrtke suočavaju i koje su najčešće greške, za Bloomberg Adriju govorili su Dženan Lojo, direktor TIS Grupe, i Goran Becker, partner u tvrtki Innom savjetovanje.

Od ideje do prijave: Kokoš ili jaje?

Proces prijave za EU fondove često počinje dilemom: je li prvo nastala ideja koja čeka odgovarajući natječaj, ili je natječaj potaknuo traženje prikladne ideje? Prema Dženanu Loji, čija je TIS Grupa uspješno povlačila sredstva za svoje projekte, tvrtke poput njegove često imaju "ideje na lageru", no ključ uspjeha leži u njihovoj prilagodbi.

"Vrlo često imamo više ideja, no kada ih evaluiramo, nismo uvijek zadovoljni. Ponekad rješenje pronađemo u razgovoru s vlastitim klijentima", objašnjava Lojo. Kao primjer navodi projekt razvoja rješenja za rano otkrivanje neurorazvojnih odstupanja kod dojenčadi, koji je nastao u suradnji s jednim od klijenata i ostvario velik uspjeh. To pokazuje da projekti ne smiju biti vođeni isključivo natječajem, već stvarnom tržišnom potrebom. "Mi se kao privatna tvrtka prijavljujemo jer smatramo da ćemo od tih projekata ostvariti vlastite ciljeve, bilo da je riječ o širenju na nova područja, povećanju prihoda iz izvoza ili optimizaciji postojećeg poslovanja", ističe Lojo.

U toj ranoj fazi neprocjenjivu ulogu imaju vanjski konzultanti. "Mi im prezentiramo ideju, viziju i inicijalnu financijsku konstrukciju, a oni nam daju iskrenu povratnu informaciju je li projekt prilagođen natječaju ili je bolje čekati drugi poziv. Kvalitetni konzultanti reći će vam otvoreno ako smatraju da ideja ne može proći evaluaciju", naglašava Lojo.

Timski napor i utrka s vremenom

Priprema kompleksnog projekta zahtijeva značajne interne resurse. U TIS Grupi se za svaki veći poziv formira tim od desetak ljudi. "Oko 50 do 75 posto tima čine stručnjaci koji poznaju poslovno i tehnološko područje te financijsku konstrukciju. Ostatak su administrativno i pravno osoblje", kaže Lojo. Ipak, jedan od najvećih izazova je dokazivanje inovativnosti, koje može biti subjektivno i ovisiti o percepciji evaluatora.

Dok bespovratna sredstva omogućuju realizaciju projekata koji bi inače bili neizvedivi, dugi rokovi predstavljaju značajan rizik, posebice u dinamičnim sektorima poput IT-ja. "Od najave poziva, preko prijave, evaluacije i ugovaranja, bez problema prođe dvanaest mjeseci. Ako projekt traje 36 mjeseci, to znači da od prve ideje do komercijalne eksploatacije prođu četiri godine. U IT-u, pogotovo u doba umjetne inteligencije, to je jako puno vremena", upozorava Lojo. Mogućnosti AI-ja udvostručuju se svakih sedam mjeseci, što znači da je jedino rješenje stalna prilagodba i agilnost tijekom same provedbe kako bi konačni proizvod ostao relevantan.

Pogled izvana: Uspješnost i ključne greške

Gledano statistički, hrvatska mala i srednja poduzeća poprilično su uspješna u povlačenju sredstava. Goran Becker iz Innom savjetovanja ističe kako je u razdoblju od 2014. do 2020. bilo ugovoreno čak 125 posto dostupne alokacije, dok je isplaćeno oko 70 posto. Novi financijski period počeo je sporije zbog kašnjenja programa na razini EU, no situacija se, tvrdi, popravlja. Strateški, Unija potiče projekte vezane za zelenu tranziciju, digitalizaciju i automatizaciju, dok se sektori poput turizma sve više usmjeravaju na financijske instrumente umjesto na direktna bespovratna sredstva.

 

Ipak, prolaznost na kompleksnijim inovacijskim natječajima kreće se između 25 i 50 posto, upozorava Becker. Prema njegovim riječima, najčešća i najozbiljnija greška koju tvrtke rade jest priprema projekta radi samog projekta, a ne kao dio šireg strateškog plana. "Bilo bi idealno napraviti barem srednjoročni plan razvoja poduzeća koji obuhvaća investicijska ulaganja i razvojne projekte. Kada imate čvrsto definirane projekte, relativno ćete lako naći izvore sufinanciranja", savjetuje Becker.

Ciklus za srednje i veće projekte je iznimno dug. Priprema traje i do šest mjeseci, provedba od dvije do četiri godine, a nakon toga slijedi višegodišnje izvještavanje. "Sveukupno, cijeli proces može trajati od tri do četiri, pa sve do sedam ili osam godina", zaključuje Becker.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.