'Šteka' povlačenje novca iz EU fondova - postali smo žrtve vlastitog (ne)uspjeha

Hrvatska je postala žrtva vlastitog (ne)uspjeha po pitanju povlačenju novca iz europskih fondova. Deseci milijardi eura koje su nam dostupne apsorbiraju se zabrinjavajuće sporim tempom, ako je vjerovati HUP-ovoj Udruzi profesionalaca za fondove Europske unije (EU).

Naime, ušli smo u drugu polovicu provedbenog razdoblja Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. – 2027., koje traje do 31. prosinca 2029., a prema posljednjim podacima Europske komisije (EK), Hrvatska je do sada realizirala tek 5,7 posto ukupne alokacije.

HUP-ovce zabrinjava i činjenica da u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) imamo još samo jednu godinu do kraja roka za postizanje pokazatelja, a oni su do sad postignuti na razini 36 posto. Dakle čak 64 posto ostalo je za ispuniti u zadnjoj godini.

"Treba nam snažna i brza realokacija na projekte koje su spremni i brzo izvedivi. Ako veliki infrastrukturni projekti neće biti gotovi na vrijeme, sredstva se moraju preusmjeriti na privatne projekte koji su spremni. Želimo da javni i privatni sektor zajedno djeluju", poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Irena Weber | HUP

Usporedba s drugim zemljama otkriva da je jedino Španjolska gora od nas u iskorištavanju europskog novca, dok su pri vrhu zemlje poput Češke koja je već apsorbirala dvadesetak posto dostupnih im sredstava.

Razloga je nekoliko. Prvi je taj što paralelno guramo dva velika programa – VFO i NPOO, a igrati na dvije strane nije lako ni institucijama ni poduzetnicima. Drugi je kompliciranje s birokratskim procedurama, a treći je stihijska objava natječaja, odnosno kašnjenje s njima.

Ana Fresl, dopredsjednica HUP – Udruge profesionalaca za fondove EU-a, ističe kako je VFO pomalo zanemaren zbog NPOO-a.  

"Odgađali su se natječaji, za njih čak 83 je pomaknut datum objave, a od 180 ukupno objavljeno je tek 40. Sad puno natječaja ide odjednom pa će ih mnogi poduzetnici propustiti jer se ne stignu kvalitetno pripremiti", naglašava pa dodaje kako ih brine da će se i u idućem programskom razdoblju nastavi isti obrazac.

Ana Fresl | HUP

"Takvi ciklusi u kojima se tri godine ne radi ništa pa se u naredne dvije sve stavlja na raspolaganje nisu dobri. Trebali bi kvalitetnije planirati. Naši prijedlog je da se program koristi devet godina, a ne četiri ili pet jer bi to smanjilo pritisak na sve. Želimo da cijeli program bude kalendarski isplaniran i da nema toliko odgoda, odnosno da se institucije drže rokova za objavu", izjavila je Fresl pa se osvrnula na apsurdnu činjenicu da natječaji s godinama postaju sve kompliciraniji, umjesto da idemo u obrnutom smjeru.

"Imamo natječaje koji se praktički ponavljaju, a danas su kompliciraniji nego prije pet godina. To treba pojednostaviti. Kompleksnost dodaje i sama EU pa postaje prekomplicirano javiti se na natječaje, odnosno oni postaju nedostupni poduzetnicima", zaključila je Fresl.

Što se NPOO-a tiče, ostvareno je tek 22,9 posto ostvarenja pokazatelja kod investicije, kaže Natalia Zielinska, predsjednica HUP - Udruge profesionalaca za fondove EU-a.

Natalia Zielinska | HUP

"Poduzetnici imaju spremne kvalitetne projekte i pozivamo da se napravi revizija, da se jasno komunicira koja su sredstva u riziku od neiskorištavanja pa da ih se preusmjeri u privatni sektor. Natječaji za kreativne i kulturne industrije imaju mnoštvo projekata s maksimalnim brojem bodova na listi čekanja i ne zna se što će biti s njima. Natječaj za energetsku tranziciju također ima veliki broj prijavljenih projekata koji prelaze dostupnu alokaciju pa se i tu mogu preusmjeriti sredstva. Tu su i ciljana znanstvena istraživanja gdje je ugovoreno tek 10 posto od preko 300 prijava", pojasnila je Zielinska i poručila kako je "svaki neiskorišteni euro gubitak za nas kao društvo i gospodarstvo te gubitak kredibiliteta nas kao države članice".

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je kazao kako već sada moramo razmišljati o idućem višegodišnjem okviru.

Hrvoje Stojić | HUP

"Osobno bi htio vidjeti više financiranja inovacija naših poduzeća jer su one bitne ne samo u industriji već i za ulaganja u obrambeni sektor. Kao najvažnije bi naglasio ulaganja u snažan i otporan energetski sustav. U idućih pet godina ističe rok upotrebljivosti za 50 posto naše elektroenergetske mreže. Moramo pojačano investirati kako bi ubuduće mogli spojiti nove kapacitet na snažnu i stabilnu infrastrukturu, da nam se dogodi iskakanje mreže kao u Španjolskoj", izjavio je Stojić.

Apostrofirao je kako svaki euro uložen u inovacije i R&D donosi povrat od osam do 11 eura gospodarstvu  pa upravo zato trebamo podržavati inovativne projekte.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar