Najnoviji podaci Eurostata pokazuju kako su u 2024. godini građani Europske unije u prosjeku radili 36 sati tjedno. Među članicama EU-a najdulji radni tjedni tako su u Grčkoj, gdje građani u prosjeku rade 39,8 sati, dok najkraće rade Nizozemci, prosječno 32,1 sat tjedno. Hrvatska se nalazi blizu, ali ipak nešto iznad europskog prosjeka, s oko 39 radnih sati u tjednu. No koliko nam te brojke zaista daju stvarnu sliku o produktivnosti i radnim navikama u našoj zemlji?
"Prema broju odrađenih radnih sati stvara se krivi narativ da Hrvati puno rade i pri tome imaju najniža, odnosno jedna od najnižih primanja u Europskoj uniji", objašnjava za Bloomberg Adria TV Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). "Podaci pokazuju da su Hrvati u prošloj godini radili oko dva i pol sata više u odnosu na prosjek Europske unije, ali taj (...) podatak nam daje iskrivljenu sliku koja se prezentira izvan konteksta."
Upozorava kako u provođenju pravih zaključaka treba uzeti u obzir dvije činjenice: "Prva je ta da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja priznaje stanku za odmor od minimalno pola sata kao dio radnog vremena. To još u europskim razmjerima čine Slovenija, Portugal i djelomično Poljska, tako da nije točno da su Hrvati po toj logici među onima koji rade najviše, već je po broju radnih sati Hrvatska na razini prosjeka Europske unije, odnosno u praksi ispod prosjeka Europske unije."
Čitaj više
Ovo su poslovi za koje stranci mogu dobiti radnu dozvolu. Stvarnost je drugačija.
Za 41 deficitarno zanimanje u Hrvatskoj vam ne treba test tržišta rada, već odmah možete zaposliti stranog radnika.
16.05.2025
Kakvo je stanje na tržištu rada u Adria regiji?
Hrvatska bilježi stabilan rast zaposlenosti još od 2021. godine.
07.05.2025
Generacija Z mijenja tržište rada iz temelja – jesu li poslodavci spremni?
Generacija Z se u velikoj mjeri razlikuje od starijih generacija.
01.05.2025
Radite li samo minimum? Možda ste sljedeći na listi za otkaz
Quiet quitting samo je jedan od pojmova koji su proteklih godina bili nositelji okretanja protiv hustle kulture.
13.04.2025
"Druga stvar je da Hrvatska ima izrazito izdašan model plaćenog bolovanja na teret poslodavca u usporedbi s članicama Europske unije, što također potiče određene zlouporabe bolovanja s negativnim reperkusijama upravo na stvarni tjedni fond radnih sati", dodaje.
Na razini Europske unije vidi se da je fond radnih sati zapravo obrnuto proporcionalan razini produktivnosti po radnom satu, kaže Stojić: "Hrvati pritom odrade u praksi manji broj radnih sati u odnosu na zemlje istočne Europe gdje je nominalna produktivnost po radnom satu oko 73 posto prosjeka Europske unije, a u Hrvatskoj je prema zadnjim podacima svega 68,7 posto prosjeka Europske unije."
Prosječan broj radnih sati u Europskoj uniji posljednjih godina opada. Pitali smo prema tome može li se smanjiti broj radnih sati u tjednu bez negativnog utjecaja na ekonomski rast.
Stojić objašnjava da to ovisi o o djelatnostima, kao i o poslovnom modelu individualne tvrtke, "odnosno, bolje rečeno, o njenim performansama, rezultatima i ulaganju u tehnologiju".
"Općenito govoreći, na razini ekonomije gdje je produktivnost niska, onda su i šanse manje da bi to postala masovna pojava", dodaje Stojić.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
