Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić tvrdi da ekonomija, suprotno nekim popluranim komentarima, može podnijeti snažniji realni rast plaća prije nego što on postane inflatoran.
Stojić podsjeća da lanjski te ovogodišnji snažan rast plaća ima uporište u produktivnosti rada. Naime, Hrvatska je u 2021. te 2022. godini ostvarila neuobičajeno snažan realni rast produktivnosti po radnom satu od 11,7 posto, odnosno 3,7 posto, što je opet rezultat većih investicija u efikasnost realnog sektora i kvalitetnijeg upravljanja.
"S obzirom na realni rast ukupnih primanja zaposlenih od 8,4 posto u 2021. te pad od -0,9 posto u 2022. godini, kao i očekivani realni rast produktivnosti u narednim godinama po stopi do tri posto, evidentno je da ekonomija može podnijeti i snažniji realni rast plaća prije nego što on postane inflatoran, suprotno nekim popularnim komentarima u medijima", kaže Stojić.
Čitaj više
Prosječna plaća u Zagrebu je za 186 eura veća u odnosu na prosjek RH
Prosječna plaća u Gradu Zagrebu za veljaču ove godine iznosila je 1.292 eura.
13.05.2023
Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj veća od mađarske, ali ispod slovenske
Na realnoj razini prosječna bruto plaća u 2022. godini u Hrvatskoj bila je za 2,3 posto niža.
27.02.2023
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u 2022. realno manja za 3,1 posto
Prosječna neto plaća u 2022. godini iznosila je 1.016 eura.
20.02.2023
ECB u idućim kvartalima predviđa snažan rast plaća
Rast plaća potvrđuje potrebu za daljnjim rastom ključnih kamatnih stopa, navodi ECB.
09.01.2023
Dodaje da je Hrvatska lani na razini trogodišnjeg prosjeka (od 2020. do 2022.) po prvi puta od svoje samostalnosti, nakon 1995. godine, ostvarila brži rast produktivnosti u odnosu na CEE skupinu zemalja. U Hrvatskoj je produktivnost rasla 2,7 posto, a u CEE-u 1,8 posto.
Realni rast produktivnosti ujedno je dva postotna boda iznad prosjeka euro područja (0,7 posto). Snažan realni rast produktivnosti koincidirao je sa snažnim rastom izvoza roba i usluga u 2021. te 2022. godini od 36 posto, odnosno 25 posto, što dodatno potvrđuje rast konkurentnosti ekonomije uslijed pojačanog uključivanja u globalne lance vrijednosti uoči pristupanja euro području.
Izvor: HUP
"U svjetlu spomenutog, materijalno porezno rasterećenje rada dodatno bi osnažilo konkurentsku poziciju hrvatskih poduzeća. Zbog jedne od najnižih stopa aktivnosti te zaposlenosti Hrvatska bi se trebala odlučiti i za hrabrije smanjenje poreznog opterećenja u odnosu na referentne prosjeke članica EU ili zemalja CEE regije, prema preporukama OECD-a za kreiranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta", ističe Stojić.
Napominje da Hrvatska u ovom desetljeću ima sjajnu priliku da značajno poveća prosječnu stopu rasta BDP-a na oko tri posto, što je dvostruko više u odnosu na prosjek zadnjih 20-ak godina. Stojić smatra da bi Hrvatska, želi li ostvariti taj cilj, produktivnost treba dizati uz pomoć aktivnih politika na tržištu rada, povećanje investicija u istraživanje i razvoj, ubrzanje digitalne, odnosno zelene tranzicije, daljnjom integracijom u globalne lance vrijednosti te reformama obrazovanja i pravosuđa.
.webp){kind=icon}
