Novi zakon o bankama ima dobru i lošu vijest

Na užas bankara i tiho zadovoljstvo građana hrvatski zakonodavci ljetos su usvojili regulativu kojom su ukinute naknade za određene bankovne usluge. Te će promjene stupiti na snagu s početkom 2026., a namjera im je olakšati teret bankovnih naknada za klijente.

No ovih se dana pred donošenjem nalazi i novi zakon o bankama koji će donijeti još neke promjene u odnosu banaka i građana. Ljetošnja promjena naknada bila je vezana uz usko usmjereni Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu.

U Saboru je prošlog tjedna prvo čitanje prošao Zakon o kreditnim institucijama, što je službeno ime zakona o bankama. Taj zakon puno je zapravo važniji bankarima, no donosi i neke novosti za klijente jer se u njemu nalaze i odredbe vezane uz zaštitu potrošača.

Za početak, dobra vijest je da se njime "jasnije" i "detaljnije" uređuju obaveze poslovnih banaka "u vezi s pružanjem predugovornih informacija i ugovaranja usluga, objave i redovitog ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostave godišnjih obavijesti". Banke će, dakle, morati biti pažljivije kad klijentima objašnjavaju rizike vezane uz kredite i slično. Nadalje, ako klijent u sporu s bankom inicira vansudsku proceduru kroz posredovanje centra za mirenje ili centra za alternativno rješavanje sporova, banke neće moći odbiti sudjelovati u tom postupku.

Na ruku potrošača trebale bi ići i najavljene promjene vezane uz metodologiju određivanja naknada. Poslovne banke će ubuduće središnjoj banci morati dostavljati interne metodologije utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje pružaju klijentima i obavještavati Hrvatsku narodnu banku (HNB) barem mjesec dana prije nego što mijenjaju metodologiju.

Različite metodologije

Izravno od toga potrošači neće imati neke velike koristi, ali bi središnjoj banci moglo pomoći da utvrdi razlike u metodologijama i na koji točno način opravdavaju svoje naknade za usluge. HNB bi tako mogao dobiti novi alat poželi li ikad pritisnuti banke na snižavanje neopravdano visokih naknada.

Nakon malo dobrih vijesti slijede i nešto lošije. Novi zakon o bankama donosi vrlo bitnu novost u poslovanje koja bi u konačnici možda mogla imati negativan utjecaj na klijente.

U svojem redovnom poslovanju banke upravljaju s nekolicinom standardnih rizika. Jedan od najpoznatijih je kreditni rizik - rizik da klijenti neće vratiti kredite. Postoji i operativni rizik - da su menadžeri nesposobni ili kriminalci, tečajni rizik – da promjena tečaja može ugroziti poslovanje te još neki drugi rizici. Kako bi detaljno pratile te rizike i kako bi o njima izvještavale regulatore, banke zapošljavaju stručnjake i čitave organizacijske odjele.

Poslovne banke će ubuduće morati detaljno pratiti ESG rizike | Petar Santini/Bloomberg

 

Velika novost Zakona o kreditnim institucijama je uvođenje još jednog standardnog rizika kojeg će banke morati detaljno pratiti te o njemu izvještavati HNB. Radi se o ESG riziku, što znači kako će hrvatske banke ubuduće morati dodatno i posebno voditi računa o tome mogu li im, primjerice, klimatske promjene, ugroziti likvidnost.

Hipotetski primjer bio bi kad bi banka imala klijente koji se nalaze na području koje zbog klimatskih promjena počinje biti posebno sklono ekstremnim vremenskim nepogodama – poplavi, požarima ili slično. Poslovne banke će ubuduće morati detaljno pratiti i te rizike i o njima izvještavati središnju banku.

Ovakvo uvođenje standardnog rizika u svakodnevni poslovni proces banke znači i da će banke morati zaposliti dodatne stručnjake za to, a to će stvoriti i dodatno administrativno opterećenje. Kako bi zaštitile svoje profite banke će trošak koji im tako nastaje u svakom slučaju pokušati prebaciti na potrošače.

U konačnici, ovisno o pojedinoj banci, to bi možda moglo značiti u prosjeku više kamatne stope na kredite ili će banke taj novi trošak pokušati "utopiti" u naknadama ili nečem trećem. Za konačan rezultat će se morati pričekati sama primjena novih odredbi i nije isključeno da uprosječeno možda i ne bude imalo velikog efekta.

Uvođenje praćenja ESG rizika u redovno poslovanje banaka i izvještavanje o njemu proizlazi iz direktive Europske unije donesene sredinom prošle godine. Aktualni Zakon o kreditnim institucijama donesen je 2013. i od tada je dopunjavan i mijenjan osam puta.

Kako spomenutu direktivu države članice u nacionalna zakonodavstva moraju prenijeti najkasnije do 10. siječnja 2026. u vlasti su se odlučili na donošenje kompletno novog zakona. U javnoj raspravi na prijedlog zakona nije bilo gotovo nikakvih primjedbi, a i njegov prolazak kroz Sabor sada se čini kao puka formalnost.