Zašto domaći ulagači ne smiju ignorirati hrvatske banke

Europske banke, nekada sinonim za dužničku krizu, posljednjih su godina postale miljenice investitora. Uz rast kamatnih stopa, ojačala je i njihova profitabilnost, a s njom i dividendni prinosi. STOXX Europe 600 Banks indeks nudi dividendni prinos od pet posto. Od početka godine indeks je porastao gotovo 45 posto, nadmašivši američki S&P 500 Banks koji je porastao manje od 25 posto. Unatoč tome, valuacije europskih banaka i dalje su osjetno niže od američkih konkurenata.

Banke u južnoj Europi, koje su se našle u samom središtu krize, sada su reformirane, isplaćuju dividende i kotiraju kao zvijezde dioničkih tržišta. Grčki ASE Banks indeks skočio je gotovo 70 posto od početka godine (dividendni prinos dva posto), dok je španjolski IBEX 35 Banks premašio rast od 80 posto (dividendni prinos četiri posto).

Što se tiče domaćih burzovnih banaka, na Zagrebačkoj burzi izlistano ih je šest. ZABA je u većinskom stranom vlasništvu, HPB u državnom, dok su četiri preostale u vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba, odnosno malih ulagača. ZABA ima tržišnu kapitalizaciju veću od sedam milijardi eura, slijedi HPB sa 600 milijuna eura, dok ostale četiri vrijede manje od 100 milijuna eura.

Od 2023. najveći povrat ostvarila je Podravska banka (+240 posto), zatim ZABA (+180 posto) i HPB (+170 posto). Slijedi Slatinska s rastom od 150 posto, dok su Agram i Istarska porasle oko 50 posto. Za usporedbu, STOXX Europe Banks u istom je razdoblju porastao 120 posto.

Po valuacijama, banke na ZSE-u i dalje izgledaju jeftino. Medijan P/E omjer (price-earnings) iznosi 8,9, naspram 9,7 za STOXX Europe 600 Banks. Najniži P/E ima Istarska kreditna (6,1), a najviši ZABA (14,5). Hrvatske banke vrednovane su skoro pa isto kao i banke u istočnoeuropskim državama, P/E omjer od 8,8 nasuprot 8,9.

Ipak, za banke je važniji omjer cijene i knjigovodstvene vrijednosti P/B (price-to-book), čiji je medijan za analiziranu skupinu hrvatskih banaka 1,0, što upućuje na korektnu valuaciju. Tri najmanje banke (Istarska, Podravska i Slatinska) trguju ispod knjigovodstvene vrijednosti, što odražava percepciju većeg rizika i niže profitabilnosti. Viši P/B omjer banaka istočne Europe od 1,5 znači da tržište očekuje rast poslovanja i profitabilnosti u budućnosti i povrata na kapital (ROE).

Unatoč impresivnim prinosima u razdoblju od 2023. do danas, od početka ove godine bankarske dionice na ZSE-u u 2025. zaostaju za širim tržištem, rasle su slabije od Crobexa (+22 posto), a većina ih bilježi negativan rast. Najviše su pale cijene dionica ZABA i Slatinske (–10 posto), dok Agram (+ 6 posto) i Podravska (+ 1 posto) jedine bilježe rast.

Sa spuštanjem kamatnih stopa Europske središnje banke, postupno se sužava i neto kamatna marža bankama, jedan od ključnih pokazatelja profitabilnosti. Od trećeg kvartala prošle godine, kada je ECB započela ciklus snižavanja stopa, marže analiziranih banaka bilježe silazan trend.

Promatramo li prosječnu kvartalnu stopu rasta (CAGR) neto kamatnih marži od drugog kvartala prošle godine, hrvatske banke bilježe negativne stope, dok benchmark skupina istočnoeuropskih banaka ostvaruje skroman, ali pozitivan rast od +0,3 posto. Banke s najvećim padom marže ujedno trpe i najveći pad vrijednosti dionica: ZABA bilježi -4 posto CAGR, a Slatinska banka -8 posto CAGR, dok su im dionice od početka godine u padu od -10 posto. Suprotno tome, Agram banka i Podravska banka, s najmanjim padom marži, jedine su zabilježile rast cijena dionica od početka godine.

Iako u ovoj godini ne prate rast domaćeg indeksa, hrvatske bankarske dionice ostaju potencijalno atraktivna ulagačka prilika zahvaljujući povoljnim valuacijama. Uz to, postoji mogućnost spajanja i preuzimanja, pri čemu bi manje banke mogle postati mete, što bi predstavljalo dodatni katalizator koji bi mogao snažno utjecati na cijenu dionica.