Bankomat koji vam uplaćuje na račun umjesto da skida - Može se, ali nije bez rizika

Nakon nedavnog pogleda na rastuće tržište paketomata koji se množe po dvorištima zgrada i na javnim površinama, interesiralo nas je kakva je situacija s bankomatima. Aparati koji isplaćuju gotovinu zasigurno moraju ponešto isplatiti i vlasnicima prostora gdje su smješteni, ako to već nije na lokaciji u vlasništvu samih banaka.

Očekivano, zaraditi se može više nego kod paketomata, no postavljanje bankomata dolazi sa svojim izazovima. Na upite poslane pojedinim bankama odgovorili su nam iz Hrvatske udruge banaka (HUB) kako vlasnik prostora gdje je smješten bankomat može očekivati naknadu "u rasponu od nekoliko stotina pa sve do nekoliko tisuća eura mjesečno".

Visinu naknade za najam ugovaraju banke i vlasnici prostora, a u praksi ona ovisi "o atraktivnosti i frekventnosti lokacije, kao i o drugim komercijalnim uvjetima", dodaju u HUB-u. Naknada je bitno viša od niti stotinjak eura mjesečno na koje mogu računati oni koji dozvole korištenje lokacije za postavljanje paketomata. 

No kako je to uobičajeno u svijetu financija – viša zarada dolazi s višim rizikom. Paketomati još nisu postali omiljene mete kriminalaca, i nadamo se kako se to neće ni desiti, ali bankomati su im odavno na nišanu. Usprkos svim mjerama zaštite i dalje se s vremena na vrijeme može čuti vijest o pokušaju pljačke bankomata što obično prati i znatna materijalna šteta.

Bankari objašnjavaju kako "odgovornost i način podmirivanja troškova obnove prostora ovise o sadržaju ugovornih odnosa između vlasnika nekretnine i banke, kao i o polici osiguranja koja pokriva predmetni prostor". Ne postoji jedinstveni model primjenjiv na sve situacije, komentiraju. S višom najamninom, dakle, dolazi i viša premija osiguranja, a potencijalno i trošak štete koja može nastati zapne li neki bankomat kriminalcima previše za oko.

Tu ne završavaju izazovi. Mreže paketomata nastavljaju se širiti jer je dostavljačkim kompanijama i pošti to jeftiniji način isporuke paketa od onoga kad ih zaposlenici nose do vrata primatelja.

Podaci središnje banke pokazuju da se broj bankomata u Hrvatskoj, uz ljetne oscilacije, smanjuje. Kako banke, poput dostavljačkih kompanija, vole bankomate jer za isplatu gotovine ne moraju angažirati radnu snagu, veći broj bankomata činio bi se kao logična odluka.

Uloga digitalizacije

To bi istovremeno značilo i više šansi za njihovo postavljanje i zaradu na njima. No svoju ulogu odigrala je digitalizacija. A možda i pad broja stanovnika.

Odluku o postavljanju bankomata banke temelje "na procjeni potreba i navika (...) klijenata te na procjeni opravdanosti ulaganja", tumače u HUB-u. "Primarni faktori najčešće su povezani s dostupnošću usluge građanima i intenzitetom korištenja bankomata, dok na sekundarnoj razini u obzir dolaze operativni i komercijalni aspekti", dodaju.

U zimskim mjesecima bankomatska mreža u Hrvatskoj bitno se smanjuje | Hrvoje Jelavić/PIXSELL

 

Drugim riječima, hoće li banka negdje postavljati bankomat oviti o tome koliko ima klijenata na nekom području, koliko ih je prihvatilo čisto digitalno poslovanje i koliko bi eventualno mogla zaraditi od provizija za isplatu gotovine na turistički frekventnim lokacijama.

Krajem 2019. u Hrvatskoj je funkcioniralo gotovo pet i pol tisuća bankomata, 50 posto više nego deset godina prije toga. No s pandemijom dolazi snažan zamah digitalnog poslovanja i prebacivanje na digitalne, bezgotovinske, novčane kanale.

Nakon vrhunca s kraja prošlog desetljeća brojku od pet tisuća bankomata prelazimo samo u ljetnim mjesecima špice turističke sezone kad brojka ovisi i o vlasnicima mreža neovisnih od banaka. U drugim razdobljima ih je bitno manje – na kraju prošle godine funkcioniralo ih je manje od četiri tisuće.

Usput, pad kanala gdje građani mogu dobiti gotovinu u ruke nije rezerviran samo za bankomate. U deset godina hrvatske banke zatvorile su više od 400 svojih poslovnica.

Usprkos takvim trendovima u HUB-u tvrde kako je "bankomatska mreža u Hrvatskoj jedna (...) od najgušćih u Europi", a daljnji razvoj ovisit će "o potrebama korisnika i njihovim navikama, uključujući trendove u korištenju bezgotovinskih i digitalnih načina plaćanja". Ne može se očekivati, dakle, da će broj bankomata sigurno rasti, ali u HUB-u očekuju kako će rasti njihova "kvaliteta i funkcionalnost".

Postavljanje bankomata u vlastiti prostor može se činiti izazovnim načinom za laku zaradu, posebno u ljetnim mjesecima na frekventnim turističkim lokacijama. Ideja je vrlo bliska rentijerstvu na koje smo navikli. Ne radiš gotovo ništa, a keš izlazi i s druge strane stroja. Ipak, kako smo vidjeli, nije sve tako jednostavno.

Bankomate se u Hrvatskoj gotovo uvijek postavlja uz vanjski zid ili u izlog poslovnog prostora, a samostalno su postavljeni tek u velikim trgovačkim centrima ili prostorima poput kolodvora. Kod nas još nisu zaživjeli bankomati unutar trgovina ili sličnih prostora kakve se može vidjeti, primjerice, u američkim trgovinama. 

Sudeći po statistikama, i za razliku od paketomata, teško je očekivati i da ćemo ih viđati još češće. Digitalizacija nagriza čak i bankomate. A poznavajući poduzetničke ideje za rezanjem troškova ne bi trebalo čuditi da se uskoro pojave jedinstveni bankopaketomati. Ili da banke možda počnu gotovinu slati u paketima?