text size
Lanjska upozorenja iz bankarskog sektora o tome kako bi uvođenje paketa besplatnih usluga moglo potkopati profitabilnost domaćih banaka pokazala su se u potpunosti suvišnima. Komercijalne banke, pokazuju to njihovi polugodišnji rezultati koje je objavila središnja banka, u prvih su šest mjeseci čak i povećale prihode od provizija i naknada umjesto da oni krenu prema dolje na što su upozoravali bankari.
Sveukupno, neto dobit banaka u prvoj je polovici ove godine bila 5,5 posto niža nego lani, no razlog za to nije niža zarada od provizija i naknada. Banke su i dalje vrlo profitabilne i u prvih šest mjeseci neto dobit im je bila čak 752 milijuna eura, pokazuju privremeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Od njih 19 samo su tri poslovale s negativnim rezultatom: Imex, J&T te Addiko banka.
U slučajevima Imex i J&T banke, radi se o manjim bankama s aktivom nižom od 200 milijuna eura koje često posluju blizu praga profitabilnosti tako da njihov negativan rezultat ne iznenađuje previše. Tim više što su ove dvije banke u prvih šest mjeseci zajednički imale gubitak tek nešto viši od milijun eura.
Gubitak Addiko banke je pak svojevrsno iznenađenje. Prošlu godinu završila je s profitom od 33,5 milijuna eura, a i na polovici 2025. dobit je već premašivala 20 milijuna. Financijski izvještaji otkrivaju kako krivca za ovogodišnji polugodišnji gubitak treba tražiti u snažnom rastu rezervacija. Do kraja lipnja one su povećane za čak 32 milijuna eura, najviše među domaćim bankama.
Vijest dolazi u pomalo nezgodnom trenutku nakon što je Raiffeisen Bank International, krovna banka svih Raiffeisen banaka izvan Austrije, nedavno objavila uspješan završetak javne ponude za otkup natpolovičnog broja dionica Addiko grupe. Prema ranijem dogovoru, Raiffeisen će zadržati podružnice Addika unutar Europske unije, dok će ostale prepustiti srpskoj Alta grupi.
Odluče li se u Raiffeisenu s vremenom na potpuno pripajanje Addika to će značiti nestanak još jednog brenda s domaćeg tržišta, no Raiffeisen bi trebao ojačati svoju tržišnu poziciju. Jedan od najžešćih konkurenata mu je Hrvatska poštanska banka koja je upravo ovih dana objavila kako je dobila sve dozvole za dovršetak preuzimanja Croatia banke.
Prihodi od naknada i provizija u svim bankama u prvih su šest mjeseci porasli za nešto manje od tri posto na 464 milijuna eura. Unutar toga provizije i naknade za vođenje tekućih i žiroračuna su tek blago smanjene s lanjskih 53,5 na ovogodišnjih 52,7 milijuna eura što pokazuje da paketi besplatnih usluga nisu utjecali na profite banaka, odnosno da je eventualni manjak nadoknađen kroz druge kanale. Banke su pakete besplatnih usluga morale uvesti od početka ove godine.
Rashodi banaka od naknada i provizija smanjeni su s lanjskih 127 na ovogodišnjih 120 milijuna eura pa su neto prihodi od naknada u bankama u prvih šest mjeseci porasli s 324 na 344 milijuna eura, odnosno za više od šest posto.
Kamatni prihodi banaka prilično su stabilni odnosno porasli su za dva posto, daleko najviše zahvaljujući kreditiranju građana i poduzeća, dok su kamatni rashodi porasli po stopi od tri posto. Kreditni biznis i dalje ostaje vrlo profitabilan.
Udio teško naplativih i nenaplativih kredita i dalje je vrlo nizak. Krajem lipnja bio je tek 2,3 posto u usporedbi s, primjerice, 13 posto prije deset godina.
U posljednje tri godine domaće banke redovito godišnje ostvaruju više od milijardu eura profita. Polugodišnji rezultati koje je objavio HNB pokazuju kako su na vrlo dobrom putu da to ostvare i ove godine.
Središnja banka ponešto je postrožila uvjete za odobravanje kredita, no niti to, kao niti paketi besplatnih usluga, zasad ne ostavljaju bitnijeg traga na profitima. Na tržištima se očekuje još i blagi rast kamatnih stopa i ne dođe li do nekog značajnog šoka, hrvatski bankari moći će se pohvaliti s još jednom uspješnom godinom.
.webp){kind=icon}
