Kamate na korporativne kredite padaju, na potrošačke baš i ne. Što je sa stambenima?

Hrvatska narodna banka (HNB) ove je godine donijela malo nemira na domaće tržište kredita, no nakon inicijalnog pada kamatnih stopa one su već mjesecima uglavnom stabilne, barem kad su u pitanju krediti građanima. Kod korporativnih kredita situacija je nešto povoljnija jer tamo kamate ipak uglavnom padaju.

Prosječne kamatne stope na stambene kredite oštrije su pale na samom početku godine, pokazuje statistika središnje banke. U siječnju je iz HNB-a stigla iznenađujuća poruka da od travnja na snagu stupaju mjere kojima će se pooštriti kriteriji za odobravanje novih kredita.

Primjena tih mjera naknadno je odgođena do srpnja, no najava središnje banke srušila je kamatne stope na stambene kredite jer su se banke naglo poželjele izboriti za klijente. Još u prosincu prosječna stopa na stambene kredite bila je 3,7 posto da bi već do ožujka pala ispod tri, sve do 2,9 posto.

Od tada pa do kolovoza, što su posljednji dostupni podaci, ponovo je blago ojačala na tri posto. Taj porast vjerojatno je posljedica prelaska bankarskog fokusa s kreditne politike na borbu sa brojnim zaostalim zahtjevima za kredite podnesenim prije što su na snagu stupili pooštreni uvjeti.

Iznos odobrenih stambenih kredita u cijeloj prošloj godini povećan je za milijardu eura, a taj je rast ove godine premašen već negdje sredinom ljeta. Dio razloga leži u rastu cijena nekretnina, ali je na snažan porast vjerojatno puno više utjecalo najavljeno pooštravanje uvjeta.

Nenamjenski gotovinski krediti lani su porasli čak i nešto više od stambenih, za 1,2 milijarde eura, no kod njih na početku ove godine nije bilo tako snažnog rasta kao kod stambenih. Nastavili su rasti uglavnom po stopi od nekih stotinjak milijuna eura mjesečno.

Kamatne stope nešto su niže nego početkom godine, no za razliku od stambenih gdje su one srezane za gotovo cijeli postotni poen, stope na nenamjenske kredite smanjene su za tek četvrtinu postotka: s oko šest posto na nešto više od 5,7 posto.

Za razliku od građana, poduzetnici imaju nešto više razloga za zadovoljstvo. Statistika HNB-a pokazuje kako su prosječne kamatne stope na korporativne kredite od kraja prošle godine do sredine ljeta smanjene za oko jedan posto. Do malog preokreta kad su u pitanju krediti viših iznosa došlo je u kolovozu no tek treba vidjeti je li to jednomjesečna anomalija ili ipak nešto postojaniji preokret.

Ne dođe li do kraja godine ponovo do nekih neočekivanih promjena regulatorne prirode ili jačih zaokreta monetarne politike, bitnijih promjena u razini kamatnih stopa ne bi trebalo biti. HNB redovito provodi kvartalnu anketu među bankarima o očekivanjima oko tržišta kredita, no rezultati ankete za četvrto tromjesečje bit će poznati tek za nekoliko tjedana. U anketi za treći kvartal bankari su predviđali rast potražnje za korporativnih kreditima i nepromijenjene uvjete odobravanja.

Nakon što su u srijedu objavljeni najnoviji podaci o kretanju inflacije u eurozoni, s tržišta također stižu signali kako se ne očekuje promjena razine referentnih kamatnih stopa na sastanku Europske središnje banke krajem ovog mjeseca. Prijenosni mehanizam iz središta monetarne politike do hrvatske periferije jest nešto sporiji, ali odluke svejedno znaju ostaviti bitnog traga na domaće financijsko tržište.

Visoke kamatne stope kojima se ECB borio protiv inflacije uvelike su podebljale profite hrvatskih banaka u protekle tri godine. Iznosi odobrenih kredita sugeriraju kako niti u budućnosti neće biti nikakvih problema s ostvarivanjem dobiti u domaćem financijskom sektoru.