Hrvatska se nalazi u snažnom trendu rasta ukupnog iznosa gotovinskih kredita, a sudeći po kamatnim stopama i rastu plaća, taj će se trend nastaviti. Prema podacima Europske središnje banke (ECB) za veljaču 2025. godine, Hrvatska ima drugu najmanju stopu kamata na potrošačke gotovinske kredite u eurozoni. Manje su samo u financijskom središtu Luksemburgu.
Prema mjerenju ECB-a, prosječna kamatna stopa na potrošačke gotovinske kredite u Hrvatskoj je u veljači iznosila 4,97 posto. Prosjek eurozone iznosio je 7,58 posto, s rasponom od 14,61 posto u Estoniji do 3,9 posto u Luksemburgu. Hrvatska je druga najisplativija za podizanje gotovinskih potrošačkih kredita, ali s obzirom na to da je Luksemburg kao financijsko središte donekle povlašten, zapravo se može tvrditi da su uvjeti kreditiranja potrošnje u Hrvatskoj najbolji u eurozoni.
Najveće ekonomije eurozone mogu zavidjeti Hrvatskoj na njenim uvjetima. U Njemačkoj je kamatna stopa bila 7,97 posto, u Francuskoj 6,39 posto, a u Italiji 8,72 posto.
Čitaj više

U moru loših vijesti stiže i jedna dobra - krediti će i dalje pojeftinjavati
S dolaskom carina mijenja se monetarna politika. Pad Euribora ubrzao je u travnju.
10.04.2025

Vjerovali ili ne - za stan od 60 m2 u Zagrebu morate raditi 11 godina
Za kupnju novog stana od 60 m2 u nekom od glavnih gradova regije potrebno je 11 do 12 godina prosječne neto zarade.
08.04.2025

HNB odgodio primjenu strožih mjera za kreditiranje do 1. srpnja
Mjere su trebale stupiti na snagu početkom travnja, a prvenstveno su usmjerene na nenamjenske gotovinske kredite.
20.03.2025

HNB stišće, banke popuštaju: Nikad veće sniženje kamata na kredite
Banke žele preduhitriti strože uvjete za odobravanje kredita koji stupaju na snagu početkom travnja.
28.02.2025
HNB zabrinut zbog velikog rasta kreditiranja, najavljena ograničenja
Taj se podatak može povezati s najnovijom prognozom MMF-a za hrvatsko gospodarstvo. U zadnjoj reviziji prognoza rasta BDP-a Hrvatske u 2025. povećana je za 0,2 postotna boda, na 3,1 posto. Istodobno je prognoza stope inflacije podignuta s 2,8 na 3,7 posto.
Rast prognoziranje inflacije može se povezati s neobično niskom stopom na potrošačke gotovinske kredite u Hrvatskoj jer se oni direktno prelijevaju u povećanu potrošnju, što dovodi do rasta cijena. Doda li se tome informacija Državnog zavoda za statistiku da je prosječna plaća u Hrvatskoj za veljaču bila 1.416 eura neto, 13,5 posto nominalno više nego isti mjesec prethodne godine i 9,5 posto realno, prognoziranje veće stope inflacije ne treba čuditi.
Hrvatska već godinama bilježi rast iznosa gotovinskih nenamjenskih kredita kućanstvima, a posebno veliki rast ostvaren je 2024. Samo je u toj godini njihov ukupni iznos narastao za 1,1 milijardu eura, sa 7,57 milijardi 2023. na 8,67 milijardi eura.
To je upalilo alarm u HNB-u zbog potencijalne prijetnje održivosti bankarskog sektora u slučaju velikih negativnih šokova kao što je dubinska kriza. Bankarski sektor u Hrvatskoj jako je stabilan, ali je HNB svejedno odlučio uvesti ograničenja na kreditiranje građana i zaustaviti ili barem usporiti rast kredita.
Prema najavljenim mjerama, iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak potrošača ograničit će se na najviše 45 posto za stambene i najviše 40 posto za nestambene kredite. Drugim riječima, osoba koja ima dohodak od tisuću eura neće smjeti na otplatu stambenog kredita trošiti više od 450 eura, a nestambenog više od 400 eura.
Banke će prilikom odobravanja novih kredita u dug potrošača morati uračunavati sva već aktualna dugovanja po postojećim kreditima, ali i "ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima koje su banci poznate".
Dobre godine u Hrvatskoj
Hrvatska je od kraja 2019. do danas jedna od ekonomski najuspješnijih država EU-a. Kumulativni rast BDP-a do druge polovice 2024. iznosio je 18 posto, što je manje samo od Cipra, Malte i Irske. Prosjek EU-a iznosio je pet posto. Uspjeh Hrvatske je posebno impresivan zato što je za to vrijeme ekonomija Njemačke, važnog tržište Hrvatske za izvoz proizvoda i usluga (turizam), stagnirala, tj. nije ostvarila nikakav kumulativni rast BDP-a.
Cijena tog uspjeha bila je relativno veća stopa inflacije u Hrvatskoj nego u ostatku EU-a, ali treba imati na umu da je bila manja nego u državama istoka EU-a, kao što su Poljska, Estonija, Mađarska, Rumunjska i sl. Jedan od razloga tvrdoglave inflacije veliki je rast plaća u javnom sektoru, koji je bio najveći među svim sektorima (privatnim i javnim) u EU-u tijekom 2024.