Kamate na gotovinske kredite u Hrvatskoj najmanje u eurozoni

Hrvatska se nalazi u snažnom trendu rasta ukupnog iznosa gotovinskih kredita a sudeći po kamatnim stopama i rastu plaća taj trend će se nastaviti. Prema podacima Europske središnje banke za veljaču 2025. Hrvatska ima drugu najmanju stopu kamata na potrošačke gotovinske kredite u eurozoni. Manje su samo u financijskom središtu Luksemburgu.

Prema mjerenju ECB-a prosječna kamatna stopa na potrošačke gotovinske kredite je u veljači iznosila 4,97 posto u Hrvatskoj. Prosjek eurozone je iznosio 7,58 posto, s rasponom od 14,61 posto u Estoniji do 3,9 u Luksemburgu. Hrvatska je druga najisplativija za podizanje gotovinskih potrošačkih kredita ali s obzirom da je Luksemburg kao financijsko središte donekle "povlašten", zapravo se može tvrditi da su uvjeti kreditiranja potrošnje u Hrvatskoj najbolji u eurozoni. 

Najveće ekonomije eurozone mogu zavidjeti Hrvatskoj na njenim uvjetima. U Njemačkoj je kamatna stopa bila 7,97 posto, Francuskoj 6,39 posto a Italiji 8,72 posto. 

HNB zabrinut zbog velikog rasta kreditiranja, najavljena ograničenja

Ovaj podatak se može povezati najnovijom prognozom MMF-a za hrvatsko gospodarstvo. U zadnjoj reviziji je prognoza rasta BDP-a Hrvatske u 2025. povećana za 0,2 postotna boda, na 3,1 posto. Istodobno je prognoza stope inflacije podignuta s 2,8 na 3,7 posto. 

Rast prognoziranje inflacije se može povezati s neobično niskom stopom na potrošačke gotovinske kredite u Hrvatskoj jer se oni direktno prelijevaju u povećanu potrošnju, što dovodi do rasta cijena. Doda li se tome informacija Državnog zavoda za statistiku da je prosječna plaća u Hrvatskoj za veljaču bila 1 416 eura neto, 13,5 posto nominalno više nego isti mjesec prethodne godine i 9,5 posto realno, prognoziranje veće stope inflacije ne treba čuditi. 

Godinama već Hrvatska bilježi rast iznosa gotovinskih nenamjenskih kredita kućanstvima a posebno veliki rast je ostvaren 2024. Samo u toj godini je njihov ukupni iznos narastao za 1,1 milijardu eura, s 7,57 milijardi 2023. na 8,67 milijardi eura.

To je upalilo alarm u HNB-u zbog potencijalne prijetnje održivosti bankarskog sektora u slučaju velikih negativnih šokova kao što je duboka kriza. Bankarski sektor u Hrvatskoj je jako stabilan ali HNB je svejedno odlučio uvesti ograničenja na kreditiranje građana i zaustaviti, ili barem usporiti, rast kredita. 

Prema najavljenim mjerama, iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak potrošača ograničit će se na najviše 45 posto za stambene i najviše 40 posto za nestambene kredite. Drugim riječima, osoba koja ima dohodak od 1000 eura neće smjeti na otplatu stambenog kredita trošiti više od 450 eura, a nestambenog više od 400 eura.

Banke će prilikom odobravanja novih kredita u dug potrošača morati uračunavati sva već aktualna dugovanja po postojećim kreditima, ali i "ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima koje su banci poznate".

Dobre godine u Hrvatskoj

Hrvatska je od kraja 2019. do danas jedna od ekonomski najuspješnijih država EU. Kumulativni rast BDP-a do druge polovice 2024. je iznosio 18 posto, što je manje samo od Cipra, Malte i Irske. Prosjek EU je iznosio 5 posto. Uspjeh Hrvatske je posebno impresivan zbog toga što je za to vrijeme ekonomija Njemačke, važnog tržište Hrvatske za izvoz proizvoda i usluga (turizam), stagnirala tj. nije ostvarila nikakav kumulativni rast BDP-a. 

Cijena tog uspjeha je bila relativno veća stopa inflacije u Hrvatskoj nego u ostatku EU. Ali treba imati na umu da je bila manja nego u državama istoka EU, kao što su Poljska, Estonija, Mađarska, Rumunjska i sl. Jedan od razloga "tvrdoglave" inflacije je veliki rast plaća u javnom sektoru, koji je bio najveći među svim sektorima (privatnim i javnim)  u EU tijekom 2024. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar