Kamate na gotovinske kredite u Hrvatskoj najmanje u eurozoni

Hrvatska se nalazi u snažnom trendu rasta ukupnog iznosa gotovinskih kredita, a sudeći po kamatnim stopama i rastu plaća, taj će se trend nastaviti. Prema podacima Europske središnje banke (ECB) za veljaču 2025. godine, Hrvatska ima drugu najmanju stopu kamata na potrošačke gotovinske kredite u eurozoni. Manje su samo u financijskom središtu Luksemburgu.

Prema mjerenju ECB-a, prosječna kamatna stopa na potrošačke gotovinske kredite u Hrvatskoj je u veljači iznosila 4,97 posto. Prosjek eurozone iznosio je 7,58 posto, s rasponom od 14,61 posto u Estoniji do 3,9 posto u Luksemburgu. Hrvatska je druga najisplativija za podizanje gotovinskih potrošačkih kredita, ali s obzirom na to da je Luksemburg kao financijsko središte donekle povlašten, zapravo se može tvrditi da su uvjeti kreditiranja potrošnje u Hrvatskoj najbolji u eurozoni.

Najveće ekonomije eurozone mogu zavidjeti Hrvatskoj na njenim uvjetima. U Njemačkoj je kamatna stopa bila 7,97 posto, u Francuskoj 6,39 posto, a u Italiji 8,72 posto.

HNB zabrinut zbog velikog rasta kreditiranja, najavljena ograničenja

Taj se podatak može povezati s najnovijom prognozom MMF-a za hrvatsko gospodarstvo. U zadnjoj reviziji prognoza rasta BDP-a Hrvatske u 2025. povećana je za 0,2 postotna boda, na 3,1 posto. Istodobno je prognoza stope inflacije podignuta s 2,8 na 3,7 posto.

Rast prognoziranje inflacije može se povezati s neobično niskom stopom na potrošačke gotovinske kredite u Hrvatskoj jer se oni direktno prelijevaju u povećanu potrošnju, što dovodi do rasta cijena. Doda li se tome informacija Državnog zavoda za statistiku da je prosječna plaća u Hrvatskoj za veljaču bila 1.416 eura neto, 13,5 posto nominalno više nego isti mjesec prethodne godine i 9,5 posto realno, prognoziranje veće stope inflacije ne treba čuditi.

Hrvatska već godinama bilježi rast iznosa gotovinskih nenamjenskih kredita kućanstvima, a posebno veliki rast ostvaren je 2024. Samo je u toj godini njihov ukupni iznos narastao za 1,1 milijardu eura, sa 7,57 milijardi 2023. na 8,67 milijardi eura.

To je upalilo alarm u HNB-u zbog potencijalne prijetnje održivosti bankarskog sektora u slučaju velikih negativnih šokova kao što je dubinska kriza. Bankarski sektor u Hrvatskoj jako je stabilan, ali je HNB svejedno odlučio uvesti ograničenja na kreditiranje građana i zaustaviti ili barem usporiti rast kredita.

Prema najavljenim mjerama, iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak potrošača ograničit će se na najviše 45 posto za stambene i najviše 40 posto za nestambene kredite. Drugim riječima, osoba koja ima dohodak od tisuću eura neće smjeti na otplatu stambenog kredita trošiti više od 450 eura, a nestambenog više od 400 eura.

Banke će prilikom odobravanja novih kredita u dug potrošača morati uračunavati sva već aktualna dugovanja po postojećim kreditima, ali i "ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima koje su banci poznate".

Dobre godine u Hrvatskoj

Hrvatska je od kraja 2019. do danas jedna od ekonomski najuspješnijih država EU-a. Kumulativni rast BDP-a do druge polovice 2024. iznosio je 18 posto, što je manje samo od Cipra, Malte i Irske. Prosjek EU-a iznosio je pet posto. Uspjeh Hrvatske je posebno impresivan zato što je za to vrijeme ekonomija Njemačke, važnog tržište Hrvatske za izvoz proizvoda i usluga (turizam), stagnirala, tj. nije ostvarila nikakav kumulativni rast BDP-a.

Cijena tog uspjeha bila je relativno veća stopa inflacije u Hrvatskoj nego u ostatku EU-a, ali treba imati na umu da je bila manja nego u državama istoka EU-a, kao što su Poljska, Estonija, Mađarska, Rumunjska i sl. Jedan od razloga tvrdoglave inflacije veliki je rast plaća u javnom sektoru, koji je bio najveći među svim sektorima (privatnim i javnim) u EU-u tijekom 2024.