Hrvatska narodna banka (HNB) priopćila je u srijedu kako se primjena strožih mjera za odobravanje kredita građanima odgađa do 1. srpnja. Nove mjere trebale su na snagu stupiti početkom travnja. U HNB-u objašnjavaju kako je odluka donesena nakon javnog savjetovanja "kako bi se dijelu potrošača koji su već u postupku (...) omogućio dovršetak ugovaranja kredita prije stupanja na snagu novih mjera". Bankama se također "ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu internih sustava", dodaju u središnjoj banci.
HNB je u drugoj polovici siječnja objavio kako će se postrožiti kriteriji za odobravanje kredita potrošačima "radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava". U novom priopćenju iz središnje banke ponavlja se kako se mjere uvode iz preventivnih razloga kako bi se ublažio "rast rizika povezanih sa snažnijim kreditiranjem kućanstava i ojačala njihova financijska otpornost".
Glavna meta HNB-a su nenamjenski gotovinski krediti, no mjerama su obuhvaćeni i stambeni krediti zbog čega je niz banaka posljednjih tjedana uveo akcijske ponude na te kredite kako bi ih odobrile prije nego što su nove mjere originalno trebale stupiti na snagu. Mjere središnje banke odnose se na omjer mjesečne otplate ukupnih dugova i dohotka potrošača te na omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine. Uz to, ograničava se i ročnost kredita.
Čitaj više

HNB stišće, banke popuštaju: Nikad veće sniženje kamata na kredite
Banke žele preduhitriti strože uvjete za odobravanje kredita koji stupaju na snagu početkom travnja.
28.02.2025

HNB prouzročio rat banaka kamatnim stopama za stambene kredite
OTP banka je u srijedu objavila svoju posebnu ponudu, a prije nje to su već učinili HPB, Zaba, Erste i PBZ.
26.02.2025

Banke mrze preuzeti nekretninu založenu za kredit
U dvije godine banke su preuzele nekretnine vrijedne tek 3,5 milijuna eura.
26.02.2025
Iz središnje banke u srijedu su ponovili kako će poslovne banke imati mjesta za iznimke mimo spomenutih ograničenja. "Pri odobravanju stambenih kredita iznimke se u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe", objašnjavaju u HNB-u.
Ograničavanje kreditiranja čini trajni strukturni element makrobonitetne politike, ističu u HNB-u te će ih prateći učinak "po potrebi prilagođavati razvoju sistemskih rizika i općim makrofinancijskim okolnostima".
Blagi kriteriji
Prilikom inicijalne objave mjera u siječnju u središnjoj banci su ih opravdavali snažnim rastom odobravanja kredita kućanstvima još od početka 2023. godine. Krediti se odobravaju "uz relativno blage kriterije". Stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita je skočila s 3,6 posto krajem 2022. godine na 15,9 posto krajem 2024., a pritom se "naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava", objašnjavali su u središnjoj banci.
Zabrinutost središnjih bankara proizlazi i iz očekivanog usporavanja rasta dohodaka te snažnog rasta cijena nekretnina zbog čega postoji rizik pogoršavanja otplata kredita.