Ministarstvo financija i HNB ubuduće neće pisati zakone o bankama

Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka mogli bi u budućnosti ostati bez dijela zaduženja koje se tiče pisanja, odnosno sastavljanja bankovne regulative u Hrvatskoj. Prema namjerama Europske središnje banke, s ciljem harmonizacije, jedan dio legislative koja se tiče banaka ubuduće bi se mogao donositi kroz uredbe Europske unije, odnosno tako da pravila budu izravno primjenjiva u zemljama članicama.

U ovom trenutku taj dio EU zakonodavstva provodi se kroz direktive. To znači da se članicama ostavlja nešto prostora u tome kako odredbe iz tih direktiva pretočiti u članke, pravilnike i nacionalne zakone. Domaći zakon o bankama – službenog naziva Zakon o kreditnim institucijama – Saboru predlaže Ministarstvo financija, no glavninu posla njegova sastavljanja obavlja središnja banka.

Europska središnja banka prije mjesec dana poslala je Europskoj komisiji niz prijedloga s ciljem pojednostavljivanja regulatornog okvira u bankarstvu. Ti se prijedlozi zasad tiču korporativne strane bankarstva, one koja nije izravno vezana uz odnose s klijentima, no nije isključeno da će promjene biti i šire.

Među prijedlozima je i "prebacivanje bankovnih pravila EU s direktiva na izravno primjenjivu regulativu" kako bi se postigla "dodatna harmonizacija". S ciljem formiranja konačne bankovne unije ECB i EU trude se pojednostaviti i ujednačiti pravila kojima se unutar pravnog okvira uređuje poslovanje banaka na teritoriju Unije. Nadaju se kako će to dovesti do jačanja konkurencije na tržištu i time bolje usluge za klijente, a bez jačanja rizika za stabilnost banaka.

Smanjenje kompleksnosti bi u teoriji trebalo smanjiti administrativne odn. regulatorne troškove banaka te time ići na ruku klijentima. U praksi, nažalost, na tržištima s nedovoljnom konkurencijom, smanjivanje regulatornog opterećenja i troškova katkad ode u korist vlasnika i viših profitnih marži.

Hrvatski ministar financija Marko Primorac i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde | Simon Wohlfahrt/Bloomberg

 

Aktualni prijedlozi koje je Upravno vijeće ECB-a u prosincu proslijedilo Europskoj komisiji tiču se tzv. prudencijalnih odredbi, nadzora banaka i izvještavanja. No kako se radi tek o prijedlozima nije isključeno kako bi nekakvo konačno rješenje moglo obuhvatiti i pravila koja su vezana uz dio izravnog poslovanja banaka s klijentima.

Prema planovima, Europska komisija ove bi godine trebala objaviti izvještaj o stanju bankovnog sustava Unije. Zasad nema detalja o eventualnom roku do kojeg bi se prijedlozi, dakle i prebacivanje sastavljanja dijela regulative na nadnacionalnu razinu, trebali prihvatiti i provesti.

Besplatne usluge

U Hrvatskoj poslovanje banaka i njihov odnos s klijentima kroji nekolicina zakona. Prošlog ljeta prihvaćene su promjene Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu temeljem kojeg od početka 2026. građani imaju pravo na određene besplatne bankovne usluge.

Pred kraj prošle godine u Saboru je prvo čitanje prošao prijedlog novog Zakona o kreditnim institucijama. Aktualni je donesen još 2013. godine i u međuvremenu je mijenjan i dopunjavan osam puta. Imajući u vidu prijedlog ECB-a i namjere Europske unije, lako je moguće kako barem dio iduće iteracije tog zakona više neće pisati HNB i Ministarstvo financija.

Razlike u zakonima na nacionalnim razinama kompliciraju rad bankama koje posluju u više država. S izuzetkom Hrvatske poštanske banke, to je slučaj za vlasnike svih velikih hrvatskih banaka. No pravila bi se trebala pojednostaviti i za manje banke, one s aktivom manjom od pet milijardi eura, tako da konačne koristi ne bi bile ograničene samo na klijente velikih banaka.

Kako regulatorni troškovi i razlike u nacionalnim zakonodavstvima kompliciraju poslovanje, namjere i želje viših tijela EU-a oko ujednačavanja zakona i pravila prilično su jasne. Klijentima bi također bilo u interesu da su njihova prava u svakoj državi članici Unije i u svakoj banci jednaka kao i to da ih mogu jednostavnije ostvarivati.

Upravo je slično prebacivanje dijela regulative na nadnacionalnu razinu zaštitilo klijente hrvatskih banaka kad su u pitanju njihovi osobni podaci. Opća uredba o zaštiti podataka, poznata po svojoj skraćenici "GDPR", uvojena je u svibnju 2016., a na snagu stupila dvije godine kasnije. Njome su na razini EU-a zaštićeni osobni podaci građana i njihova privatnost, i to nije bilo potrebno dodatno propisivati nacionalnim zakonom.