ECB sprema najveću promjenu u povijesti eura: evo što nas čeka

Nema što se kroz godine nije digitaliziralo – od posla, druženja, obrazovanja, kulture sve do financija. Pa kada uzmemo u obzir koliko se promijenio upravo svijet financija, nije neobično to što će u skoroj budućnosti svoj digitalni oblik dobiti i euro.

Udio gotovine u transakcijama u eurozoni od 2019. do 2024. pao je sa 68 na 40 posto, a osim kartica, danas se za plaćanja sve češće koriste i pametni telefoni i različite aplikacije. S obzirom na to da se u svemu najčešće koriste međunarodni, odnosno američki, sustavi, Europska centralna banka (ECB) želi uvesti digitalni euro.

Iako se o tome priča već neko vrijeme, digitalni euro sve je bliže stvarnosti, a to su potvrdili i sudionici konferencije Cormoverse u Splitu, koji su o ovoj temi imali prilike pričati s Bloomberg Adrijinim voditeljem Ivanom Vrdoljakom.   

Jürgen Schaaf, savjetnik iz Europske centralne banke, istaknuo je da bismo digitalni euro mogli imati do 2029. godine, ako do sredine iduće godine bude dogovora od strane zakonodavstva.

"Europska komisija je prijedlog zakona objavila još prije dvije godine, no još nismo došli do kraja procesa", kazao je Schaaf.

To potvrđuje i Linardo Martinčević, savjetnik Ureda guvernera Hrvatske narodne banke, koji je istaknuo da je osim tehničke i operativne pripreme, važna i politička podrška.

"Jer ako želimo da digitalni euro postane zakonsko sredstvo plaćanja, za to nam treba zakon. Čekamo da Europski parlament usvoji taj zakon i kad to bude gotovo, trebat će nam još dvije i pol do tri godine da sve tehnički provedemo", kazao je Martinčević.

Digitalna stvarnost

Inače, prema ECB-u, digitalni euro trebao bi biti bi elektronski ekvivalent gotovine. Njegova uloga nije zamijeniti, već nadopuniti fizički novac, uz jamstvo privatnosti i mogućnost offline plaćanja. Nije zamišljen samo kao još jedna aplikacija za plaćanje koja će konkurirati postojećim servisima već će, za razliku od aplikacija komercijalnih banaka ili platnih platformi, predstavljati direktan oblik novca izdanog od središnje banke, koja, kao i kod fizičkog eura, jamči njegovu vrijednost i stabilnost.

"Centralne banke reagiraju na globalni trend smanjenja upotrebe gotovine. Ljudi i trgovci jednostavno prelaze na digitalne oblike plaćanja i mi im moramo osigurati pristup javnom novcu u digitalnom obliku", kazao je Schaaf i dodao da je digitalni euro nužan korak kako bi Europa ostala monetarno suverena i neovisna o vanjskim pružateljima usluga.

Kako objašnjava, glavni cilj uvođenja digitalnog eura je, paradoksalno, da novac postane manje opipljiv.

"Kao što se dogodilo s glazbom – nekada ste morali ići na koncert, zatim ste imali ploče, CD-e i sada streaming. Kvaliteta glazbe ostala je ista, ali je način distribucije postao jednostavniji i pristupačniji. Slično tome i mi želimo omogućiti da javnim novcem građani mogu plaćati digitalno, ali s jednakom sigurnošću kao gotovinom. Tehnologija je samo sredstvo, a suština ostaje povjerenje i stabilnost vrijednosti", objasnio je Schaaf.

Maghnus Mareneck, Co-CEO u Cosmos Labsu, kazao je da je najveći problem s današnjim stablecoinima to što nisu podržani od strane središnjih banaka, a jedino one mogu jamčiti vrijednost valute.

"U konačnici, cilj je zadržati povjerenje građana i stabilnost financijskog sustava, ali u digitalnom okruženju. Tijekom kriza ljudi uvijek traže najsigurniji novac, a to je novac središnje banke", dodao je Martinčević.

Važnost sigurnosti

A što je ključno da projekt digitalnog eura uspije? Mareneck je objasnio da je cilj jednostavan: napraviti sustav koji korisnicima omogućuje jednostavno plaćanje, bez visokih naknada i trećih posrednika.

U svemu je jedna od ključnih stvari sigurnost. "Sustav mora biti zaštićen od zloupotreba i mora imati snažne mehanizme protiv pranja novca i nadzora korisnika", naglasio je.

Dodao je i da digitalni euro neće biti od velike koristi ako ga se ne može koristiti za prekogranična plaćanja, izdavanje državnih obveznica i slične financijske operacije.

 

Kako na to gleda ECB i hoće li moći ispuniti ta očekivanja? Schaaf ističe da je njihov zadatak osigurati vrijednost novca, stabilnost i povjerenje, dok je tehnologija sekundarna.

"Nije važno je li novčanica od papira ili plastike – važna je njena stvarna vrijednost i pouzdanost sustava koji stoji iza nje", dodaje.

Što općenito donosi budućnost u svijetu plaćanja? Schaaf ističe da će biti raznolik, no gotovina će i dalje postojati, barem u Eurozoni.

"Najveći izazov bit će povezati korisnike izravno sa središnjim bankama, stvoriti sustav u kojem digitalni euro ima istu jednostavnost i korisničko iskustvo kao današnje fintech aplikacije, ali uz puno veće povjerenje. Tu vidim najveći potencijal blockchain tehnologije", zaključio je Mareneck.