Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić dobio je nominaciju ministara financija europodručja za sljedećeg potpredsjednika Europske centralne banke (ECB), tvrde izvori upoznati sa situacijom.
Ovom odlukom, koja otvara dvogodišnje preslagivanje šesteročlanog Izvršnog odbora ECB-a, 61-godišnji kreator monetarne politike u ponedjeljak je osigurao potporu Eurogrupe za nasljednika Luisa de Guindosa, čiji mandat završava krajem svibnja, navode izvori koji su željeli ostati anonimni jer odluka još nije službeno objavljena. Vujčića sada očekuje saslušanje u Europskom parlamentu, a konzultirat će se i Upravno vijeće ECB-a. Konačnu riječ o imenovanju imaju čelnici Europske unije. U dosadašnjoj praksi oni su uvijek slijedili odluku Eurogrupe.
Ova odluka predstavlja iskorak za istočnu Europu, koja dosad nikada nije imala svog predstavnika u Izvršnom odboru ECB-a, iako danas čini trećinu od ukupno 21 članice europodručja. Zemlje tog dijela Unije ovoga su puta uložile dosad najjači napor kako bi se po prvi put uključile u najviše vodstvo središnje banke.
Kandidati iz Litve, Estonije, Portugala i Latvije postupno su ispali iz utrke tijekom ranijih krugova glasanja zbog nedostatka potpore. Vujčić se na kraju sučelio s guvernerom finske središnje banke i bivšim europskim povjerenikom Ollijem Rehnom.
Vujčić je guverner Hrvatske narodne banke od 2012. godine, a prije toga je dugo obnašao dužnost zamjenika guvernera. Sudjelovao je u pregovorima Hrvatske o pristupanju Europskoj uniji, a član Upravnog vijeća ECB-a postao je 2023. godine, kada je Hrvatska uvela euro.
Smatra se jednim od 'jastrebova' unutar 27-članog tijela koje odlučuje o monetarnoj politici. Nedavno je izjavio da su rizici za inflaciju i gospodarski rast uravnoteženi te da bi sljedeći potez vezan uz kamatne stope mogao ići u oba smjera.
Njegovo imenovanje sugerira da utrka za sljedećeg predsjednika ECB-a ostaje uglavnom otvorena, s obzirom na to da mandat aktualne predsjednice Christine Lagarde završava u listopadu 2027. godine. Kao i kod sastava Izvršnog odbora u cjelini, pri izboru dvaju najviših dužnosnika nastoji se postići ravnoteža između velikih i malih zemalja, sjevera i juga, 'jastrebova' i 'golubova', te idealno između muškaraca i žena.
Među favoritima za predsjedničku poziciju spominju se Španjolac Pablo Hernández de Cos, čelnik Banke za međunarodna poravnanja, te bivši guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot. Zanimanje su iskazali i predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel te članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel.
Vujčić se u utrci natjecao s još trojicom aktualnih guvernera središnjih banaka – Fincem Ollijem Rehnom, Latvijcem Martinsom Kazaksom i Estoncem Madisom Müllerom – kao i s Portugalcem Marijom Centenom, koji je tu dužnost obnašao do prošle godine i bivši je ministar financija, te bivšim litavskim ministrom financija Rimantasom Sadziusom.
ECB od lipnja nije mijenjao postavke monetarne politike, a tržišta ove godine ne očekuju smanjenje depozitne kamatne stope. Inflacija koja se već mjesecima kreće oko dva posto te gospodarstvo koje bi trebalo nastaviti umjereni rast podupiru takva očekivanja.
Potpredsjednik Europske središnje banke u pravilu je zadužen za financijsku stabilnost te zajedno s predsjednikom sudjeluje na konferencijama za medije nakon sjednica o monetarnoj politici.
.webp){kind=icon}
