Parlament odobrio imenovanje Borisa Vujčića za potpredsjednika ECB-a

Glasanjem na plenarnoj sjednici u utorak zastupnici su odobrili imenovanje Borisa Vujčića potpredsjednikom Europske središnje banke.

S 460 glasova za, 68 protiv i 91 suzdržanih glasova, zastupnici u Europskom parlamentu potvrdili su mišljenje koje je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku usvojio krajem 26. veljače 2026. godine.

Mjesto potpredsjednika Europske središnje banke (ECB) postaje slobodno 31. svibnja 2026. istekom mandata Luisa De Guindosa iz Španjolske.

Koji bi bili njegovi glavni ciljevi tijekom mandata u Europskoj središnjoj banci?

Vujčić ističe kako će mu glavni cilj biti pridonijeti monetarnoj politici koja služi svim građanima europodručja. "To znači zadržati jasnu i nepokolebljivu usredotočenost na stabilnosti cijena, što je naš glavni cilj, i očuvati financijsku stabilnost, što je ključno za učinkovitu transmisiju monetarne politike i otpornost naših gospodarstava".

Objašnjava kako je Hrvatska je bila suočena s nekoliko velikih šokova i kriza koji su prijetili destabilizacijom našega gospodarstva i financijskog sustava. "Unatoč maloj veličini i inherentnoj ranjivosti hrvatskoga gospodarstva, uspjeli smo sami prebroditi sve te šokove, bez oslanjanja na vanjsku financijsku potporu. Jasna usmjerenost na ciljeve središnje banke i brzo djelovanje s pomoću dostupnih instrumenata kada su ti ciljevi bili ugroženi bili su ključni za naš uspjeh u tom pogledu. Te se pouke mogu izravno primijeniti na razini europodručja: čak i u mnogo većoj i složenijoj monetarnoj uniji jasna svrha ostaje temelj učinkovitog središnjeg bankarstva", istaknuo je.

Ističe da će kao potpredsjednik ECB-a blisko surađivati s kolegama u Upravnom vijeću i Izvršnom odboru kako bi nastavili uspješne rezultate ECB-a. "U toj bih ulozi pridavao veliku važnost očuvanju neovisnosti ECB-a i istodobnom potpunom preuzimanju odgovornosti prema Europskom parlamentu".

"Trebamo paziti da se inicijative kojima je cilj poboljšati konkurentnost EU-a ne provode nauštrb financijske stabilnosti. Konkretno, ublažavanje bonitetnih propisa vjerojatno ne bi dovelo do povećanja bankovnog kreditiranja. Istraživanje o bankovnom kreditiranju u europodručju pokazalo je da ograničenja kapitala nisu relevantan čimbenik za pooštravanje uvjeta bankovnog kreditiranja posljednjih godina, s obzirom na dobru kapitalizaciju banaka. Naspram tomu, važne su odrednice bile tolerancija banaka na rizik, percepcija rizika i tržišno natjecanje. Stoga bi smanjenje kapitalnih zahtjeva samo dovelo do veće financijske poluge i manje otpornosti, što nije opravdano ako želimo zdrave financijske institucije koje mogu financirati gospodarstvo i istodobno ostati otporne na šokove", objasnio je.