Rastuće istočno krilo eurozone želi mjesto za glavnim stolom ECB-a - u utrci i Hrvat

Istočna Europa ulaže najveći napor do sada kako bi osigurala mjesto među najvišim dužnosnicima Europske središnje banke (ECB).

Kandidati iz Estonije, Latvije i Hrvatske u potrazi su za nasljednikom potpredsjednika Luisa de Guindosa koji odlazi u svibnju. Čak i ako ne uspiju, tri druga mjesta u šesteročlanom Izvršnom odboru otvorena su do kraja 2027. godine.

Postoje snažni argumenti za imenovanje nekoga iz tog područja. Pristupanje Bugarske eurozoni znači da trećina od 21 članice monetarne unije sada dolazi s bivšeg komunističkog istoka, a mnogi kažu da taj udio zaslužuje veću zastupljenost u najutjecajnijem tijelu za donošenje odluka ECB-a.

 

No, put će biti težak. Zapadna Europa i dalje ima daleko veći ekonomski utjecaj, a neuspjeh u ujedinjenju oko jednog kandidata mogao bi podijeliti podršku među zemljama koje donose odluku. Izazov dodatno otežava čelnik finske središnje banke Olli Rehn, bivši europski povjerenik koji se smatra ozbiljnim kandidatom za potpredsjednika, a u utrci je i Mario Centeno iz Portugala.

Ipak, gotovo dva desetljeća nakon što se euro prvi put počeo širiti prema istoku, raste podrška široj zastupljenosti u Frankfurtu. To znači dodavanje još jednog sloja delikatnoj računici iza odabira vodstva ECB-a, pri čemu je inače cilj uravnotežiti veće i manje države članice, spol i različite stavove o monetarnoj politici.

"Svaka zemlja ima isti glas u Upravnom vijeću, stoga je logično misliti da je potrebna određena ravnoteža i na vodećim pozicijama", rekao je Atanas Pekanov, ekonomist u Wifo institutu u Beču i bivši zamjenik premijera Bugarske. "U tom smislu, bilo bi dobro imati nekoga iz istočne Europe."

Postizanje tog cilja bio bi još jedan korak u procesu integracije koji je započeo slomom komunizma i ubrzao se kako je Europska unija dodavala nove članice počevši od 2004. godine. Tri godine kasnije, Slovenija je usvojila euro, a zatim su je slijedile Slovačka, Estonija, Latvija, Litva, Hrvatska i Bugarska.

To bi također bilo priznanje nedavne ekonomske snage tog Unije, što je tim impresivnije s obzirom na blizinu ruskog rata u Ukrajini.

Slovenski ministar financija Klemen Bostjančić smatra da je istočna Europa "zanemarena", ne samo prilikom popunjavanja najviših mjesta u ECB-u, već i drugdje u EU-u. To je pitanje i na radaru Europskog parlamenta, koji intervjuira kandidate za Izvršni odbor ECB-a i može odgoditi postupak, iako nema pravo veta.

Ludotiv Odor, bivši slovački premijer i sadašnji član Odbora za ekonomska i monetarna pitanja Parlamenta, rekao je da su zemlje srednje i istočne Europe "očito nedovoljno zastupljene".

"Zalažem se za geografski uravnoteženiji Izvršni odbor", rekao je e-poštom. "Međutim, kompetencija je najvažniji kriterij."

Najbliže što je istočna Europa bila osvajanju mjesta u Izvršnom odboru ECB-a bilo je 2020. godine, kada je bivši čelnik slovenske središnje banke Boštjan Jazbec izgubio od Nizozemca Franka Eldersona.

Drugi dužnosnici iz regije, međutim, uživali su uspjeh u Bruxellesu i šire: Latvijac Valdis Dombrovskis europski je povjerenik od 2014. godine, Estonka Kaja Kallas trenutno je visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove, a Bugarka Kristalina Georgieva vodi MMF u Washingtonu.

No, nedostatak šire zastupljenosti i dalje je izvor nesuglasica. Izvješće konzultantske tvrtke European Democracy Consulting iz 2024. godine pokazalo je da se situacija čak pogoršala u prethodne tri godine jer su zapadni dužnosnici učvrstili dominaciju nad institucijama.

Napredak je možda usporen i skandalima koji su ocrnili dijelove regije, sa slučajevima pranja novca u baltičkim zemljama u 2010-ima, dok su guverneri iz Latvije i Slovačke osuđeni su za mito. Nedavni prosvjedi koji su u međuvremenu svrgnuli bugarskog premijera podsjetnik su na političku nestabilnost.

 

I dok se broj istočnih članica eurozone povećao, njihova ekonomska težina ostaje skromnija. Sedam zemalja regije koje su dio valutnog bloka zajedno čine manje od 4 posto bruto domaćeg proizvoda, u usporedbi s više od 70 posto za Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku zajedno.

To bi mogla biti velika prepreka. Najveća gospodarstva tradicionalno su zahtijevala zastupljenost u odboru ECB-a i ako ne promijene taj stav, većina nadolazećih upražnjenih mjesta morat će im se dodijeliti.

"Bit će teže zadovoljiti svačije zahtjeve", rekao je Shahin Vallée, viši suradnik u Njemačkom vijeću za vanjske odnose.

Vallée ipak vidi istočnoeuropsku stranu ovog puta, s guvernerom hrvatske središnje banke Borisom Vujčićem koji se pojavljuje kao "vodeći kandidat" ispred svojih latvijskih i estonskih kolega, Martinsa Kazaksa i Madisa Müllera.

Vujčić je "vjerojatno onaj koji je najbolje pozicioniran da predstavlja interese regije", rekao je uoči roka za predlaganje kandidata za potpredsjednike, 9. siječnja. Odluka bi mogla uslijediti već 10 dana kasnije.