Vujčić u Beogradu otkrio koja je najveća prednost ulaska Hrvatske u eurozonu

Hrvatska je ulaskom u eurozonu eliminirala valutni rizik i smanjila vanjski dug na povijesno nisku razinu, što su promjene koje je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, istaknuo kao ključne za financijsku stabilnost zemlje. Dok se mnoge zemlje regije suočavaju s izazovima poput tečajnih oscilacija i inflacije, Vujčić je na Bankarskom samitu u Beogradu naglasio kako su ove prednosti značajno ojačale financijsku stabilnost Hrvatske u odnosu na izazove s kojima se suočavaju druge zemlje regije.

Eliminacija valutnog rizika kao ključna prednost

Boris Vujčić naglasio je da je ulazak u eurozonu značajno smanjio financijske rizike za Hrvatsku.

"Prije ulaska u eurozonu, 2022. godine, vanjski dug svih sektora, i privatnog i javnog, iznosio je 117 posto BDP-a. Već 2023. godine taj je dug pao na 0,7 posto zahvaljujući eliminaciji valutnog rizika. To je najveća korist ulaska u eurozonu," istaknuo je.

Ovo postignuće Hrvatsku stavlja u povoljniji položaj u usporedbi s ostalim zemljama regije, koje se i dalje suočavaju s izazovima vezanima uz tečajne oscilacije i valutni rizik. Guverner je dodao da je Hrvatska danas primjer stabilnosti i otpornosti u uvjetima globalnih ekonomskih pritisaka.

Kamatne stope ostaju visoke

Raspravljalo se i o budućnosti kamatnih stopa. Vujčić je istaknuo da faktori koji su prije desetljeća snižavali kamatne stope više nisu prisutni.

"Povratak na stare, rekordno niske razine kamatnih stopa nije realan u aktualnim uvjetima. Globalna inflacija i strukturne promjene u gospodarstvu zahtijevaju pažljiv balans između gospodarskog rasta i stabilnosti cijena", rekao je Vujčić.

Njegove riječi nadovezale su se na izjave drugih sudionika. Nikola Fabris, viceguverner Centralne banke Crne Gore, rekao je da u sljedećem desetljeću nije realno očekivati povratak na niske kamatne stope kakve su bile prije 2021. godine. "Na duži rok nitko sa sigurnošću ne može reći da to nije moguće, ali u bliskoj budućnosti to ne bismo trebali očekivati", dodao je.

Milan Ilić/Beta

 

Anita Angelovska-Bežoska, guvernerka Središnje banke Sjeverne Makedonije, istaknula je da je izuzetno teško odrediti koja je razina kamatne stope optimalna.

"To bi trebala biti razina koja s jedne strane ne stimulira prekomjerno gospodarstvo, a s druge strane ne koči ekonomski razvoj", rekla je.

Stabilnost financijskog sustava u regiji

Jedna od tema panela bila je i stabilnost financijskog sustava. Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković pohvalila se uspjesima Srbije u održavanju stabilnosti tečaja dinara prema euru, smanjenju inflacije i ubrzanju kreditne aktivnosti.

"U lipnju smo započeli s ublažavanjem mjera monetarne politike, a referentna kamatna stopa smanjivana je tri puta te sada iznosi 5,75 posto", rekla je Tabaković.

Za razliku od Srbije, Hrvatska se oslanja na prednosti članstva u eurozoni, koje je osiguralo veću otpornost na vanjske šokove i stabilnost financijskog sustava. Vujčić je istaknuo da je eliminacija valutnog rizika znatno olakšala poslovanje hrvatskih poduzeća i pojedinaca.

Viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Marko Vidaković istaknuo je kako je uvođenje referentnih kamatnih stopa važan korak prema povećanju transparentnosti troškova financiranja. Prema njegovim riječima, očekuje se da će banke uskoro početi primjenjivati ovu stopu kako bi se olakšalo poslovanje i povećala financijska stabilnost.

Slađana Gavrić/Bloomberg Adria

Regionalne usporedbe i izazovi

Ulazak Hrvatske u eurozonu donio je eliminaciju valutnog rizika i povijesno smanjenje vanjskog duga, čime je značajno ojačana financijska stabilnost zemlje. Guverner Vujčić istaknuo je kako su ove promjene omogućile Hrvatskoj jače upravljanje globalnim izazovima, dok zemlje regije, poput Srbije i Sjeverne Makedonije, nastoje prilagoditi svoje monetarne politike specifičnim izazovima poput inflacije i prijenosa učinaka monetarnih mjera na gospodarstvo.

Bosna i Hercegovina, s druge strane, tek uvodi referentne kamatne stope, što ukazuje na raznolike pristupe regije u postizanju stabilnosti.

Dok Srbija bilježi rast kreditne aktivnosti i očuvanje stabilnosti dinara, guvernerka Jorgovanka Tabaković naglašava važnost prilagodbi u monetarnoj politici kako bi se osigurala ravnoteža između inflacije i gospodarskog rasta.

Sjeverna Makedonija postigla je uspjeh u smanjenju inflacije s 20 na tri posto, no suočava se s izazovima u prijenosu učinaka monetarnih mjera na realni sektor. Bosna i Hercegovina, s druge strane, radi na implementaciji referentnih kamatnih stopa kako bi povećala financijsku transparentnost.

Ovi primjeri pokazuju da zemlje regije primjenjuju različite strategije kako bi se nosile s izazovima u svojim financijskim sustavima. Iako su izazovi specifični za svaku zemlju, fokus ostaje na stabilnosti, prilagodbi i otpornosti na globalne ekonomske pritiske.