Po Vujčiću živimo ekonomsku idilu, Svjetska banka tvrdi da nije sve baš tako bajno

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je na konferenciji Bloomberg Adrije pod nazivom "Budućnost investiranja" održanoj u petak u Zagrebu održao prezentaciju na koju bi se naš premijer naježio od sreće. Vujčić je iznio statistike prema kojima rast plaća nadmašuje rast inflacije u posljednjih par godina pa shodno tome kupovna moć hrvatskih građana raste.

"Cijene porasle kumulativno za 25, a plaće su rasle brže pa su realno više za 18 posto. Najviše su rasla primanja u prvom decilu, što je povezano s rastom minimalne plaće", pojasnio je guverner pa dodao kako se danas država puno jeftinije zadužuje zbog ulaska u eurozonu.

Vujčić kaže da se danas država puno jeftinije zadužuje zbog ulaska u eurozonu | Robert Gašpert | Bloomberg Adria

"Ulazak u eurozonu odmah je smanjio prinose na hrvatske vrijednosne papire za oko pola postotnog boda. Trošak zaduživanja nam je ušao u raspon zemalja s A kreditnim rejtingom. Bez eura ne bi bilo A kreditnog rejtinga", poručio je.

Hrvatska je nakon pandemije jedna od najbrže rastućih zemalja EU-a, a i projekcije su nam dobre. Posljedično svemu tome imamo povijesno nisku stopu nezaposlenosti od 4,9 posto, koja bi dogodine trebala dodatno pasti na 4,5 posto.

Paralelno s tim raste zaposlenost, najviše radnih mjesta kreiraju IT i turizam, a kako se potražnja za radnicima ne može zadovoljiti iz domaćeg bazena postali smo imigracijska zemlja. Rast bi se trebao nastaviti i dogodine, a HNB će revidirati svoje procjene BDP prema gore.

„Mi ćemo povećati projekciju rasta BDP-a za ovu godinu na 3,7 posto, a za iduću godinu opet visokih 3,3 posto, što nas održava među najbrže rastućim gospodarstvima“, zaključio je.

Da ipak ne vlada potpuna ekonomska idila u Hrvatskoj otkrio je Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju.

Direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju smatra da Hrvatska kaska u zelenoj tranziciji | Robert Gašpert | Bloomberg Adria

On je apostrofirao tri područja u kojima Hrvatska treba pomoć. Prvo je produktivnost, inovacije i konkurentnost. Druga je potpora zelenoj tranzicije u kojoj Hrvatska kaska, a treća je upravljanje demografskom tranzicijom.

"Nisku produktivnost se predbacuje turizmu, ali naša studija pokazuje da je produktivnost lošija i u drugim sektorima. Javni sektor treba ulagati više u R&D, digitalizaciju, i pravni sustav kako bi privatni sektor bio produktivniji. Privatni sektor može činiti puno više u usvajanju novih tehnologija. Naš fokus je na javnom, ali ni privatni sektor nije pretjerano dinamičan. Primjerice, malo se ulaže u razvijanje vještina radnika i kapaciteta menadžmenta“, upozorio je Arulpragasam.

Jehan Arulpragasam smatra da privatni sektor može činiti puno više u usvajanju novih tehnologija | Robert Gašpert | Bloomberg Adria

Poručio je kako krize koje nas konstantno pogađaju neće nestati, već će postati norma. Stoga će Svjetska banka više sredstava usmjeriti prema tome i smanjiti naknade za kredite za borbu protiv prirodnih nepogoda, kao i za novac namijenjen zelenoj tranziciji.

Davor Zoričić, državni tajnik u Ministarstvu financija se osvrnuo na emisije državnih vrijednosnica. Na pitanje kako tempiraju izdanja kazao je da to ovisi kome su namijenjene.

"Najavili smo da građani mogu očekivati redovita izdanja tako da mogu na lagan način reinvestirati prijašnja ulaganja".

Istaknuo je kako mu je drago da su ljudi dobro reagirali na državna izdanja i da se ponovno razgovora u ulaganja u vrijednosne papire, makar oni bili državni.

Robert Gašpert | Bloomberg Adria