Kako osigurati da sa sobom ne pokopate i svoje (kripto)bogatstvo?

Kad si mrtav je isto kao i kad si glup, tebi je svejedno, ali drugi oko tebe pate - kao to obično biva, i u ovoj narodnoj mudrosti, uz dašak crnog humora, ima puno istine. Ali tu patnju svojih bližnjih možete uvelike ublažiti ako se prije smrti pobrinete da vašim nasljednicima jasno i transparentno kažete što konkretno imate i koliki dio kome od njih ostavljate.

Naročito se to odnosi na malo moderniju vrstu imovine, poput ETF fondova i kriptovaluta, koju standardna zakonska regulativa u Hrvatskoj ne rješava uhodanim putem pa se vrlo lako može dogoditi da vrijedna imovina ostane zauvijek zaboravljena.  Stoga smo porazgovarali s nekoliko odvjetnika koji se bave nasljednim pravom i istražili kako najbezbolnije riješiti sve probleme koji mogu iskrsnuti i osigurati da ono što ste za života zaradili bude od koristi vašim najbližima.

Načelno, najbolje je ostaviti oporuku u kojoj ćete točno navesti što sve imate i svojim zakonskim nasljednicima razdijeliti kako smatrate pravednim.

Naravno, valja imati na umu da živimo u Hrvatskoj pa ni oporuka nije garancija glatkog rješavanja pitanja nasljedstva. Odvjetnik Dario Jozić nam to oslikava kroz priču o jednom svom slučaju.

Nema garancija

"Čovjek je umro 2009. godine, a ostavina mi je još uvijek u prekidu i nije utvrđen nasljednik u parnici s nećakinjom, iako je ostavljena oporuka. Dakle, postupak je pokrenut prije 15 godina. Nećakinja koja se javila iz Njemačke prvo je osporavala da je pokojnik bio bolestan i nije bio u stanju upravljati svojom imovinom. Dva vještaka i njegova liječnica opće prakse kažu da je u trenutku pisanja oporuke bio sposoban, parnica traje, sud odbije njenu žalbu, ali onda kaže da on to nije potpisao. Nakon 13 godina. Županijski sud usvoji žalbu i naredi grafološko vještačenje potpisa u oporuci iz 2005., čovjeka kojeg nema već 16 godina, tko će naći njegov nesporni potpis? A na papiru sve lijepo izgledalo. Zato ne drži vodu priča - sve je riješeno, pokojni je ostavio oporuku. Nema oporuke, bolje je zakonski", priča nam Jozić.

Zakonski se zna koliko ide supružnicima, koliko djeci i ostalima pa se onda sami mogu dogovarati što će i kako će dalje s tim što ih dopalo. Jozić ističe čimbenik koji je po njemu, a i po nama, najbitniji - a to je da su ljudi koji nasljeđuju normalni i u korektnim odnosima, odnosno da su spremni na kompromis. Ako taj primarni uvjet nije zadovoljen, obično sve pođe naopako pa pravno natezanje traje godinama, kao u slučaju koji je opisao.

Odabir strategije

Postoji još par načina da se riješi ostavljanje financijske imovine nasljednicima, a njih nam je elaborirala odvjetnica Danija Budimir. To su ugovori o ustupu i raspodjeli imovine za života i životno osiguranje.

"Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života je sporazum između ustupitelja i primatelja ustupanja kojim se zapravo uređuju imovinsko pravni odnosi između ostavitelja i nasljednika, a nije konkretno ugovor o nasljeđivanju. Mogu biti korisni u slučajevima kada se želi regulirati imovina koja će biti predmet nasljeđivanja uz suglasnost nasljednika. Postoje i drugi oblici ugovornog uređenja raspodjele imovine za života koji će urediti imovinsko pravna pitanja vlasnika financijske imovine neovisno o nasljednim pravima, poput ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju", pojašnjava Budimir i dodaje kako takvi ugovori moraju biti javnobilježnički, odnosno sudski ovjereni.

Životno osiguranje se također može koristiti za osiguranje financijske sigurnosti nasljednika.

"Isplate mogu ići izravno nasljednicima, a time se zaobilaze složeniji postupci nasljeđivanja", naglašava Budimir i ističe važnost čuvanja dokumentacije koju treba pohraniti na sigurno i obavijestiti nasljednike gdje je mogu naći.

Danija Budimir | Privatna arhiva

Potraga za imovinom

U slučaju da nasljednici sumnjaju da negdje postoji nekakva imovina koja se navodi u oporuci, može naložiti javnom bilježniku da pribavi podatke o njoj. Dionice i obveznice na hrvatskom tržištu nisu problem, odnosno svaka imovina koja ima nekakav registar se da relativno lako pronaći. Na domaćem tržištu se to radi preko Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), banaka, Fine i ostalih institucija.

Nasljednici će dobiti zakonski pripadajuće vrijednosnice po zaključenju ostavinskog postupka, tj. na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. SKDD će im tada dionice, obveznice ili trezorce preknjižiti, uz uplatu određene naknade (koja obično iznosi 0,1 posto vrijednosti transakcije).

Rekli smo da se svemu na domaćem tržištu relativno lako uđe u trag, ali što ako su dionice i ETF-ovi kupljeni u inozemstvu, preko brokera koji posluju globalno?

Odvjetnica Irena Plevnjak naglašava kako  bi onda bilo najbolje da se i ostavina odradi vani, odnosno u zemlji gdje se imovina nalazi. Tu navodi i konkretan primjer čovjeka koji je naglo preminuo, a nije bio u dobrim odnosima s obitelji.

"Radio je vani cijelu karijeru, imao je štednje i osiguranja po Nizozemskoj, Švedskoj, Belgiji… Njegovi nasljednici su godinama pisali, nešto sami, nešto uz moju pomoć, upite svim institucijama i bankama u tim zemljama za koje su smatrali da bi mogle biti nadležne za njegovu imovinu", prisjeća se.

Drugim riječima, ako nije specificirano, mreža se mora baciti jako široko, a ni onda nije zajamčeno da će se pronaći sve što je pokojnik posjedovao. Zato se preporuča i detaljna digitalna forenzika, odnosno pretraga pokojnikovog računala, mobitela i dokumenata koji bi mogli otkriti kako možete suziti potragu.

Irena Plevnjak | Privatna arhiva

Porezni tretman

Zato je u oporuci najbolje navesti i lokaciju svoje financijske imovine, kao i brokera/skrbnika koji njome upravlja jer će o njihovim pravilima ovisiti prijenos dionica ili ETF-ova. U pravilu oni zahtijevati smrtovnicu i pravomoćno rješenje o nasljeđivanju kako bi odradili preknjižbu.

Lokacija igra važnu ulogu u prijenosu imovine iz inozemstva i zbog poreznog tretmana. Naime, kad se financijska imovina nasljeđuje iz drugih zemalja, plaća se porez prema mjestu njene registracije. Kako većina kupuje američke ETF-ove i dionice, valja istaknuti da prilikom nasljeđivanja vrijednosnih papira iz SAD-a nerezidenti plaćaju porez na vrijednost veću od 60 tisuća dolara (od 18 do 40 posto, ovisno o kakvom tipu imovine se radi).

Na financijsku imovinu u Hrvatskoj plaća se porez po stopi od četiri posto ako joj tržišna vrijednost premašuje iznos od 6636​ eura (50.000 kuna​) na dan utvrđivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i troškova koji se odnose na imovinu na koju se porez plaća. Plaćanja su oslobođeni bračni ili izvanbračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji.

Kripto priča za sebe

Kriptoimovina je posebna priča. Anonimnost na kojoj se temelji sve vezano uz nju predstavlja veliki problem u slučaju nasljeđivanja. Bezbroj je slučajeva gdje su sami vlasnici zaboravili pristupne podatke digitalnom novčaniku pa posljedično ostali bez nje. Sad samo zamislite kolika je vjerojatnost da do nje dođu nasljednici koji nisu strogo upućeni koje kriptovalute i preko kojih platformi posjedujete.

Ni odvjetnici s kojima smo razgovarali nemaju previše iskustva na tom području. Sve je još uvijek u nekakvoj sivoj zoni pa se preporuča pametna priprema u pogledu nasljeđivanja.

Jedno od najjednostavnijih rješenja je old school strategija zapisivanja pristupnih podataka na papir i pohranjivanje u nekakav sef. Možete i među nasljednicima raspodijeliti po dio podataka, tako da nitko nema samostalan pristup.

Tradicionalnu metodu papira i olovke možete kombinirati s digitalnim metodama | Depositphotos

Pismenu tradiciju možete upariti i s suvremenim rješenjima. Primjerice, korištenjem tzv. multi-signature digitalnih novčanika koji zahtijevaju više privatnih ključeva za autorizaciju kripto transakcije. Onda te ključeve možete distribuirati među članovima obitelji, opet osiguravajući da nitko od njih samostalno nema potpunu kontrolu nad imovinom.

Postoje i pametni ugovori (smart contracts) koji se automatski izvršavaju kada su ispunjeni određeni uvjeti. Recimo, mogu se programirati za prijenos imovine na vaše odabrane korisnike nakon ispunjavanja zadanih parametara, kao što je zaprimanje  smrtnog lista.

Budite ažurni

Ovim rješenjima smanjujete faktor ljudskog rizika i zaobilazite dobar dio pravnih zavrzlama, samo morate voditi računa da su i ljudi kojima kriptovalute ostavljate u amanet relativno digitalno pismeni.

Sve je više i tvrtki koje se specijaliziraju za kripto nasljedstva pa tako imate platforme koje vam omogućuju pisanje digitalne oporuke isključivo za kriptoimovinu. I neke mjenjačnice svojim korisnicima nude planiranje nasljeđivanja u slučaju smrti, a tu su i decentralizirane aplikacije koje rade po principu pametnih ugovora, odnosno aktiviraju se kad se ispune određeni uvjeti.

Za koju god se strategiju odlučili, morate voditi računa da idete ukorak s vremenom i ažurirate je – ovisno o promjenama na tržištu, u regulativi i vašem privatnom  životu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar