Zašto globalna dominacija dolara više nije nedodirljiva? Netko mu puše za vratom

Ekonomska snaga države je velikim dijelom vezana za njenu valutu. Uspon i pad svjetskih sila zadnjih sto i više godina se može pratiti usponom i padom korištenja njihovih valuta na svjetskoj razini. Kontrola nad jednog od glavnih svjetskih valuta je simbol ekonomske i političke nadmoći.

Sve to 30-ih godina prošlog stoljeća je primarna valuta na svijetu bila britanska funta, nakon čega primat preuzima američki dolar. Francuski franak, nekada druga najvažnija valuta na svijetu, do 60-ih prepušta poziciju njemačkoj marki i japanskom yenu.

Neupitno najvažnija valuta zadnjih nekoliko desetljeća na svijetu je američki dolar, ali zadnjih godina se sve češće predviđa pad njegove važnosti. Države BRIC (Brazil, Rusija, Indija, Kina) još od svog prvom summita 2009. pozivaju na "raznolikiji međunarodni monetarni sustav", što je prilično jasna kritika globalne dominacije američkog dolara.

Potrebne su dvije velike promjene u međunarodnim financijama da se to dogodi: drastično smanjivanje udjela dolara u deviznim rezervama središnjih banaka i manji udio u prekograničnim plaćanjima.

Kina bi definitivno htjela da njena valuta postaje šire međunarodno prihvaćena, i već godinama radi na tome. Ali usprkos velikim naporima, njen udio još nije ni izbliza dovoljno velik da ugrozi dominaciju američkog dolara.

U kojim valutama središnje banke drže devizne rezerve?

Glavna svjetska valuta je još uvijek američki dolar. Većina deviznih rezervi središnjih banaka je u toj valuti, 56,32 posto u drugom kvartalu ove godine. Druga valuta je euro, s udjelom od 21,23 posto. Značajni su udjeli britanske funte (4,83 posto) i japanskog yena (5,57 posto). Kineski yuan renminbi, čini samo 2,12 posto deviznih rezervi središnjih banaka država svijeta.

Dominacija dolara još nije ugrožena ali trend zabrinjava. Udio na početku 2016. je bio 65,46 posto, i jasno je da polagano opada iz godine u godinu. Euro je na stabilnih 20-ak posto, i realno jedina valuta koja može ugroziti dominaciju američkog dolara. Kineski yuan renminbi polako povećava svoj udio, s 1,08 posto početkom 2016. na 2,12 posto danas, ali taj rast ne ugrožava dvije glavne svjetske valute (američko dolar i euro).

Sve veća uloga zlata

Velike devizne rezerve nisu jedini način na koji središnje banke osiguravaju monetarnu stabilnost države. Drugi način su zalihe zlata. Zapravo je zlato izraženo u dolarskoj vrijednosti odnedavno druga najveća rezerva središnjih banaka, nakon američkog dolara i veća od eura. 

Najviše zlata drži SAD, 8133 tone. Nakon toga slijede Njemačka (3350 tone), Italija (2451 tone), Francuska (2437 tone) i Kina (2298 tona). Prve četiri nizu značajno povećavale količinu zlata do 2016., ali je Kina od te godine 500 tona. Značajne količine je kupovala i Rusija, čak 870 tona. Indija je povećala zalihe zlata za 322 tone, Turska 519 tona.

Zanimljivo je da su zlatne rezerve Poljske povećane za 412 tona od 2016., od čega se većina dogodila zadnjih nekoliko mjeseci. Poljska je najveći svjetski kupac zlata od drugog kvartala 2024., pa su njene zlatne rezerve postale pete najveće u EU (nakon Njemačke, Italije, Francuske i Nizozemske).

Korištenje u svjetskog trgovini

Po pitanju prekograničnih plaćanja također dominira dolar, s udjelom od 58,39 posto. Druga najkorištenija valuta je euro (13,81 posto, isključena plaćanja između članica eurozone). Kineski yuan renminbi čini samo 2,12 posto ukupne vrijednosti prekograničnih plaćanja. Radi se o podacima iz SWIFT sustava. Ali Kina ne koristi samo SWIFT sustav za prekogranična plaćanja, pa je pravi udio vjerojatno oko 4 posto (zavisno o izvorima i obuhvatu izračuna).

Alternative dolaru

Najvažnija svjetska valuta je još uvijek američki dolar. Jedini koji mu može konkurirati je euro, a važnu ulogu u svjetskim financijama imaju još britanska funta i japanski yen. Kineski yuan renminbi povećava svoju ulogu, ali je daleko od značajne globalne uloge. Značaj mu je puno manji nego značaj kineske ekonomije.

Ali da bi renminbi postao jedna od najznačajnijih valuta na svijetu, uz bok dolaru i euru, Kina treba drastično smanjiti kontrole kretanja kapitala. Mnoge stvari su se liberalizirale, ali ni izbliza dovoljno da bi valuta postala savršeno konvertibilna kao američki dolar i euro.

Svejedno, uloga dolara u svjetskim financijama slabi. Manje valute preuzimaju veću ulogu a središnje banke sve više dolare mijenjaju za zlato. S obzirom na političku situaciju slabljenje uloge dolara će se nastaviti. Najrealnija alternativa je euro. Vjerojatno neće svrgnuti dolar s trona, jer SAD još uvijek ima snažnu kombinaciju financijske, političke i ekonomske snaga, ali pojavljuje se prilika da preuzme veću ulogu u svjetskoj ekonomiji.

Globalna prepoznatljivost dolara kao sigurnog utočišta vrijednosti se teško može narušiti. Ni jednu drugi valutu ne bi prihvatile podjednako banke u Singapuru i ulični prodavači U Kongu. U konačnici je u temeljima snage svake valute povjerenje, a dolaru se globalno vjeruje.

To povjerenje dugi niz godina polagano erodira. Na početku 21.st je udio dolara u deviznim rezervama središnjih banaka bio 70 posto, oko 14 postotnih bodova više nego danas. Povjerenje u dolar je vezano uz sudbinu gospodarstva SAD-a, a ono zadnjih godina velikim dijelom raste na masovnom javnom dugu. Samo plaćanje kamata na javni dug je postalo treći najveći trošak saveznog proračuna, više nego trošak održavanja cijele vojske SAD-a. Više nema ni savršen rejting kod kreditnih agencija. Ozbiljnija kriza s otplatom javnog može poljuljati povjerenje u dolar, a time uzrokovati pad njegove globalne uloge kao glavne valuta za prekogranična plaćanja i glavne valute za devizne rezerve središnjih banaka.

Do tada, američki dolar ostaje kralj. Euro ima priliku ugroziti dolar, a zlato je efektivno u nekim elementima postalo druga najjača svjetska "valuta". Brojne središnje banke, od Kine do Poljske, povećavaju svoje zlatne rezerve, smanjujući ovisnost o američkom dolaru.

Kineski snovi o značajnog globalnoj ulozi renminbija su još daleko od stvarnosti. Ostale "manje" valute, poput britanske funte, japanskog yena, švicarskog franka i kanadskog dolara, zadržavaju važnu ulogu u globalnom financijskom sustavu.