Uspon eura: Blagoslov ili prokletstvo?

Mnogi tržišni analitičari ove su godine otpisali zajedničku valutu eurozone. Tečaj između eura i dolara početkom godine iznosio je 1,03, a govorilo se čak i o pariteti. Tada se u Bijelu kuću vratio stari-novi predsjednik Donald Trump, odlučan u preoblikovanju svjetske trgovine. Njegov carinski vlakić smrti omogućio je europskim donositeljima odluka i dužnosnicima da postignu ono čemu su dugo težili – valutu koja bi podupirala snažnu i stabilnu ekonomsku silu, a ne rascjepkani i krizama skloni kontinent.

Euru se u 2025. predviđa najbolja godina u posljednja dva desetljeća, a brojni američki upravitelji imovinom, koji su inače bili skeptični prema euru, sada mijenjaju svoj pogled na zajedničku valutu eurozone.

Europska valuta doživljava preporod kakav nije viđen od njenog uvođenja 1999. godine, pisao je Bloomberg u svibnju.

Dolar trenutačno nije omiljen – u prvoj polovici 2025. zabilježio je najveći polugodišnji gubitak još od 1973. Slabi ga rastući vanjski dug SAD-a, Trumpov pritisak na središnju banku Fed te nesigurnosti oko trgovinskih sporazuma s velikim zemljama. S druge strane, euro je pobjednik trenutačnih okolnosti.

Euro je ove godine u odnosu na dolar ojačao za otprilike 14 posto, jer opada povjerenje investitora u SAD. Prošlog je tjedna euro premašio granicu od 1,18 američkih dolara i dosegnuo najvišu razinu u više od tri i pol godine. Posljednji put tečaj je bio toliko visok u rujnu 2021.

 

Rast vrijednosti eura rezultat je konvergencije više čimbenika. Poticaji dolaze od fiskalnih mjera u Europi, sve slabijeg povjerenja u američku monetarnu politiku i gomilanja špekulativnih kratkih pozicija na dolar. Dok Europska središnja banka (ECB) nastavlja s ciklusom smanjenja kamatnih stopa, ključni pomak koji podupire snagu eura dolazi iz Njemačke, čiji je parlament odobrio ustavni amandman kojim se vojne i infrastrukturne izdatke izuzima iz strogog zakona o proračunskom ograničenju.

Lagarde: 'Došlo je vrijeme globalnog eura'

Jedna od najvećih entuzijastica rasta eura ove godine je predsjednica ECB-a Christine Lagarde, koja je sredinom lipnja u gostujućem eseju u Financial Timesu pozvala donositelje politika da iskoriste trenutak i povećaju globalnu prepoznatljivost eura.

"Ovaj trenutak promjene prilika je za Europu: vrijeme je za globalni euro", napisala je u kolumni. "Kako bismo iskoristili ovu priliku i ojačali ulogu eura u međunarodnom monetarnom sustavu, moramo odlučno djelovati kao ujedinjena Europa koja sve više upravlja vlastitom sudbinom."

Christine Lagarde | Bloomberg

 

Lagarde je istaknula da Europa mora "ojačati tri temeljna stupa: geopolitičku vjerodostojnost, gospodarsku otpornost te pravnu i institucionalnu cjelovitost". Europski politički čelnici, uključujući Lagarde, vide priliku za izazivanje desetljećima duge dominacije dolara i jačanje uloge eura, čime bi eurozona mogla uživati povlastice koje su dosad bile rezervirane za dolar: niže troškove zaduživanja za vlade i poduzeća te gospodarstvo otpornije na valutne nestabilnosti.

Put eura prema jačoj ulozi u globalnim financijama ovisi i o onome što mu još nedostaje: dobra ponuda sigurnih financijskih instrumenata u koje ulagači mogu plasirati eure. To ne uključuje samo dovoljnu količinu državnih obveznica različitih europskih država, nego i razvijena i duboka tržišta kapitala u regiji. Za globalnu ulogu eura nužna su veća tržišta kapitala u Europi.

Trend su podržali i političari poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je u svibnju govorio o povećanju udjela eura u deviznim rezervama koje drže središnje banke i druge institucije širom svijeta. Trenutno euro čini tek 20 posto svih rezervi, dok dolar zauzima gotovo 60 posto, i ta dominacija se s vremenom malo mijenjala.

Brz i snažan rast eura iznenadio je i neke optimistične prognoze svjetskih banaka. Bank of America u travnju je predviđala da će euro do kraja 2025. porasti na 1,15 dolara, a do kraja 2026. na 1,20 dolara. Deutsche Bank, koji je još u siječnju predviđao pad ispod pariteta, prije mjesec dana promijenio je mišljenje i sada smatra da će euro do prosinca doseći 1,20 dolara, a do kraja 2027. čak i 1,30 dolara.

Zabrinutost analitičara i Europljana

Trenutni rast eura izniman je preokret za valutu koja je na vrhuncu dužničke krize početkom prošlog desetljeća izgledala osuđena na propast. No jak tečaj može biti dvosjekli mač, upozoravaju analitičari, jer povećava cijene robe u inozemstvu, što šteti izvoznicima. Mnoge članice Europske unije snažno su izvozno orijentirane.

Financijski direktor Continentala Olaf Schick u svibnju je upozorio da će snažan euro vršiti pritisak na prodaju i profit proizvođača guma, koji se po prihodima ubraja među 100 najvećih europskih kompanija.

Luis de Guindos | Bloomberg

 

Na jačanje eura sa zabrinutošću gledaju i neki dužnosnici ECB-a, koji smatraju da bi njegov brz rast mogao ugroziti napore za održavanje inflacije na ciljanoj razini od dva posto, što bi moglo imati posljedice za konkurentnost eurozone, piše Bloomberg.

Uspon eura bio je jedna od tema ovogodišnjeg foruma središnjih banaka u Sintri u Portugalu. Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos upozorio je da bi rast iznad 1,20 dolara mogao predstavljati problem. Dotad "to možemo malo zanemariti", rekao je za Bloomberg TV. "Više od toga bilo bi znatno složenije."

Tržišta predviđaju da će prag o kojem govori De Guindos biti dosegnut 2026. godine. "Europski i globalni ulagači u određenoj se mjeri ponovno usmjeravaju prema euru", rekao je glavni ekonomist ECB-a Philip Lane za CNBC. "Ono što smo dosad vidjeli izgleda stabilno, ali, naravno, vrlo smo znatiželjni što će se događati dalje."

"Europljani to još ne žele priznati, ali snažan euro postat će sve veći problem", izjavio je za Bloomberg Carsten Brzeski, voditelj makroekonomije u ING-u. "Daljnje jačanje eura donijet će ne samo veći deflacijski pritisak, već i rizik od gospodarske štete za ionako pogođenu izvoznu industriju, dovoljno da se opravda dodatno smanjenje kamatnih stopa."

"Zagovornici snažnog eura moraju biti oprezni sa svojim željama. Ako zajednička valuta dodatno ojača, ugušit će gospodarski oporavak eurozone, čak i ako će vjerojatno biti slab, prije nego što uopće uspije započeti", upozorava Bloombergov kolumnist Marcus Ashworth.

Ashworth naglašava da nema mnogo dokaza da euro postaje međunarodna poslovna valuta izvan svog tradicionalnog područja utjecaja. "Prema godišnjoj procjeni ECB-a, zlato je preuzelo mjesto eura kao drugog najvažnijeg dijela svjetskih deviznih rezervi središnjih banaka. Prema istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, taj će se trend vjerojatno nastaviti, bez ugrožavanja vodeće uloge dolara u globalnoj upotrebi i rezervama", piše.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar