HNB uvodi izvanredne mjere za obuzdavanje kreditiranja građana

Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je u srijedu kako će se od početka travnja početi primjenjivati mjere kojima je cilj ponešto zauzdati kreditiranje građana. Središnja banka će ograničiti iznos mjesečne otplate duga u odnosu na primanja građana za sve kredite, a kod stambenih kredita i dodatno ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu.

Prema objavljenom, iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak potrošača ograničit će se na najviše 45 posto za stambene i najviše 40 posto za nestambene kredite. Drugim riječima, osoba koja ima dohodak od 1000 eura neće smjeti na otplatu stambenog kredita trošiti više od 450 eura, a nestambenog više od 400 eura. Kad bi ta osoba već imala stambeni i željela podići novi nestambeni kredit, u primjeni bi bila stroža odredba, odnosno njena otplata zajedničkih dugova ne bi smjela prelaziti 400 eura mjesečno.

Banke će prilikom odobravanja novih kredita u dug potrošača morati uračunavati sva već aktualna dugovanja po postojećim kreditima, ali i "ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima koje su banci poznate".

Iz središnje banke poručuju i kako ukupan iznos stambenog kredita neće smjeti prelaziti 90 posto vrijednosti nekretnine u zalogu. Time će, de facto, primorati građane da prilikom kupnje nove nekretnine imaju barem 10 posto pologa. HNB će ipak dozvoliti određeni broj iznimki, pa će banke u svakom tromjesečju moći do 20 posto stambenih i 10 posto nestambenih kredita odobriti i mimo novih pravila "na osnovi vlastite procjene".

Uz već navedene mjere, HNB će ograničiti i ročnost stambenih kredita na rok od 30, a nestambenih na rok od 10 godina.

Dodatne detalje o ograničenjima u središnjoj banci su objavili i u dokumentu koji sadrži najčešća pitanja i dileme potrošača oko novih mjera.

Preventivne mjere

U središnjoj banci navode kako se mjere uvode "preventivno" kako bi se ublažilo "nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava". Očekuju da će mjere "blago usporiti zaduživanje kućanstava, i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita".

HNB smatra i kako bi mjere mogle pomoći u obuzdavanju inflacije jer bi manje kreditiranje moglo obuzdati i potrošnju kućanstava. Mjere su "reakcija na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima" koji se ubrzava još od početka 2023. godine, navode u središnjoj banci. Tamo dodaju i kako se "dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije, što povećava rizik nastanka poteškoća u njihovoj otplati".

Banke će kredite građanima uz nove mjere odobravati od početka travnja | Petar Santini/Bloomberg

 

Godišnja stopa rasta nenamjenskih gotovinskih kredita skočila je s 3,6 posto krajem 2022. na čak 15,9 posto krajem prošle godine. "Pritom se naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava", upozoravaju iz HNB-a.

Stambeni krediti u posljednje četiri godine rastu u prosjeku za 10 posto godišnje, a i tamo "postoje naznake rasta rizika neuredne otplate". Razloge za takav rast u središnjoj banci pronalaze u rastu cijena stambenih nekretnina, kao i rastu kamatnih stopa koji su potaknuli potrošače "na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita". Prosječni teret otplate duga povećao se s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024. godine.

 

 

---Ažurirano dodatnim objašnjenjima o stanju na tržištu i razlozima uvođenja mjera u posljednja četiri odlomka.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar